Mickey Mouse: Predrasude se uvijek isplate u gotovini

Piše: Redakcija

On je najpoznatiji animirani lik svih vremena, koji oduševljava djecu već punih 85 godina, a rođendan je obilježio prošle sedmice. On je i zaštitni znak kompanije “Walt Disney”, najveće tvornice zabave na svijetu, te njena zlatna koka. No, počeci Mickeya Mousea nisu bili tako zlatni i sežu u doba kada je crni štakor bio sinonim za neke ljude s pogrešnom bojom kože.  Da nije bilo ovog simpatičnog animiranog karaktera, Walt Disney bi u najboljem slučaju do kraja života radio kao prodavač karata na kino-blagajni ili kao trećerazredni novinar u svom rodnom Kanzasu

Prije tačno 85 godina svijet je upoznao malenog, crnog miša po imenu Mickey. Bilo je to u crtiću nazvanom „Parobrod Wille”. I danas afroamerička zajednica tvrdi da taj animirani film nije bilo nimalo naivan, te da je Mickey Mouse u suštini predstavljao ništa drugo do crnog štakora. I zaista, ako se danas pogleda ovaj sedmominutni crtić, primjetno je da „njuška” najpoznatijeg svjetskog crtanog miša jako podsjeća na njušku štakora.

Walt Disney nije bio čovjek niti od velikih ideala niti previše otvorenog uma za nove ideje, i bio je daleko od čovjeka koji je radio noćima, kako bi djeci poklonio predivne animirane likove za sretnije djetinjstvo, kako ga danas često portretiraju. Walt Disney je bio čovjek kojem gotovo ništa nije išlo od ruke u mlađim danima, čiji su svi rani poslovni poduhvati propali i koji, zapravo, nije znao crtati, jednom čak priznavši da „jedino u ruci drži pero kada potpisuje čekove”. Walt Disney je bio okorjeli desničar, mrzivši iz dna duše Jevreje, komuniste i crnce. U godinama prije Drugog svjetskog rata Disney će biti član opskurne nacističke stranke Holywooda, te se družiti s čuvenom Lenom Riefenstahl, Hitlerovom rediteljicom.

„Rasno intenzivan”

Je li, stoga, moguće pretpostaviti da je Mickey Mouse, zapravo, crni štakor, personifikacija Afroamerikanca u svijesti tadašnje, mahom bijele publike? Nažalost, moguće je. Ipak, treba znati da se te davne 1928. na ovakve stvari gledalo malo drugačije. Poštovatelji lika i djela Walta Disneya, kojih nije malo, danas tvrde da tvorac Mickeya Mousea, ako se on tvorcem može nazvati, s obzirom na to da je crtić nacrtao Ub Iweks, nije bio rasist nego „rasno intenzivan”, što je prema njima bilo normalno razmišljanje u vrijeme kada je „Parobrod Wille” nastao.

Bilo kako bilo, Mickey Mous je postao zlatna koka porodice Disney. Da nije bilo ovog simpatičnog animiranog karaktera, Walt Disney bi u najboljem slučaju do kraja života radio kao prodavač karata na kino-blagajni ili kao trećezaredni novinar u svom rodnom Kanzasu. Porodica Disney bit će vječno zahvalna Mickeyu za sve što im je stvorio. Ipak, ljudi bliski Waltu Disneyu dobro su primjećivali da je lik Mickeya Mousea, zapravo, sličan samom Waltu. Novinari uglednog “Huffington Posta” prošle godine su u intervjuu s Waltovom kćerkom postavili pitanje da li je njen otac napravio miša prema svom karakteru i osobnosti.

– Mislim da je upravo tako. Mi bismo to često rekli, moja majka također. On je Mickeyu davao glas godinama i kako je Mickey postajao sve više slavan, bile su vidljive promjene u njegovom karakteru i ponašanju. Primijetit ćete da je bio malo „lopov”; kada pogledate rane Mickeyeve filmove, u svim tim filmovima on je radio razne vulgarne nepodopštine, ali, kako je postajao slavniji, kako je tata govorio, bilo je mnogo stvari koje Mickey nije smio raditi, jer je bio zaštitni znak kompanije. Zato su izumili Baju Patka i Šilju da to rade.

Nama su uvijek pričali da je bilo tako, i tata je lično rekao da nas je Mickey izvukao iz nevolje kada su stvari pale jako nisko. Mickey je za nas bio simbol osmijeha. Danas je on, jednostavno, domaćin u svom malom sakou – ispričala je svojevremeno novinarima Diane Disney Miller, starija kćerka Walta i Lillian Disney.

Diane je bila mezimica svog oca i, navodno, njegova inspiracija za otvaranje prvog Disneylanda. Danas je kompanija “Disney” velika međunarodna korporacija, koja je poslovnu 2012. godinu završila sa 5,6 milijardi dolara profita. Za sve ovo, krivac je jedan mali miš, u suštini crni štakor, stvoren zbog ismijavanja jednog dijela američkih građana, koji su imali nesreću da se rode s tamnom bojom kože. Predrasude se uvijek isplate u gotovini.

Dugouško, Mickey i Oswald

Godine 1927. braća Walt i Roy Disney bili su na ivici nervnog sloma. Njihov veoma uspješni animirani lik naziva Zec Oswald nije bio više njihov, preoteli su ga bivši poslovni partneri i danas čuveni Studio “Universal”. Slomljeni Walt Disney imao je dva izbora, ili da radi za “Universal” za malu plaću ili da pokupi svoje stvari i ode. Disney je odabrao ovo drugo. Nije imao mnogo vremena za razmišljanje. Konkurencija nije spavala.

– Mickey Mouse je iskočio iz mojih misli na tablu za crtanje dok sam putovao vozom od Manhattana do Hollywooda, u vrijeme kada je poslovna sreće mene i mog brata bila na najnižoj tački i kada se katastrofa valjala iz ugla – ispričao je Walt Disney u jednom intervjuu tokom 1947.

Ipak, jednom drugom prilikom Walt Disney je ispričao kako mu je u njegovoj radnoj sobi u Kansas Cityju, početkom dvadesetih godina prošlog stoljeća, društvo pravio jedan mali, sivi miš koji se rado igrao na stolu mladog, ambiocioznog, ali ne previše talentiranog crtača.

S obzirom na to da je istina uvijek negdje na pola puta, najbliže pravom stanju je to da su tokom mnogo besanih noći Walt i njegov brat Roy zajedno s animatorom Ubom Iwerksom tražili nešto što će biti i slično i različito u odnosu na Zeca Oswalda, kojeg su im preoteli bivši poslovni partneri, usput preotevši braći Disney i 12 crtača animatora. Među tim ljudima bili su i crtači koji će kasnije stvarati animirane klasike poput Toma i Jerryja ili Duška Dugouška. Čuveni animator Fritz Freeleng, tvorac Bugsa Bunnya, kod nas poznatog kao Duško Dugouško, bio je svojevremeno zaposlenik braće Disney. Oswald Zec, rani Duško Dugouško i rani Mickey Mouse su nevjerovatno slični, što ne treba da čudi, s obzirom na to da su se tvorci ovih likova jako dobro poznavali, sarađivali i jedni drugim krali ideje.

Danas se datum 18. novembar uzima kao rođendan Mickey Mousea, što baš ne odgovara istini. Tokom 1927. Walt Disney je producirao još dva kratka filma sa simpatičnim mišem u glavnoj ulozi, ali oba su doživjela neuspjeh kod publike. Njihov treći film „Parobrod Willie” značio je biti ili ne biti za malu porodičnu produkciju. Uspjeli su zahvaljući sretnoj okolnost da je neposredno prije premijere filma izašlo tada veliko čudo tehnike, zvučni film. Prvi zvučni film ikad, „Jazz pjevač” predstavljen je tek nekoliko mjeseci prije premijere crtića s Mickeyem Mouseom. „Parobrod Willie” bio je prvi uspješno sinhronizirani crtić svih vremana Na samom početak filma Mickey veselo zvižduće dok se pretvara da kormilari brodom. Njegovi pokreti i žviždukanje su usklađeni, kao i zvukovi tokom cijelog filma, što je u to vrijeme bila prava revolucija.

Još jedan faktor bio je presudan za uspjeh Mickeya. Bio je to njegov oblik i način kretanja. Genijelni animator Ub Iwerks kreirao je Mickeya mahom od kružnica. Tako ga je bilo jeftinije i lakše crtati, a njegovo kretanje je bilo dinamičnije. Također, treba napomenuti da je Walt Disney namjeravao animiranog miša nazvati Mortimer, supruga je bila protiv. Ipak, ono što je fasciniralo publiku bila je njegova antropomorfnost, odnosno činjenica da je izgledao, kretao se i ponašao kao čovjek. Uspjeh je bio zagarantiran i nije bio slučajan. Od kraja dvadesetih do početka četrdesetih godina prošlog stoljeća studio Walta Disneya ja snimio blizu 120 animiranih filmova s Mickeyem u glavnoj ulozi.

Tridesete godina prošlog stoljeća bile su olovne godine u Americi, s rekordno velikom nezaposlenošću i nizom bankrota velikih firmi. Ipak, posao braće Disney bio je izuzetak u tom teškom vremenu kada je sve propadalo. Sam Walt Disney nije bio nikakav posebno veliki karakter, nije bio pretjerano dobar menadžer, niti je znao crtati, ali je imao dobar nos kada je riječ o novcu. Za razliku od njegovih konkurenata, koji su se oslanjali na zarade od autorskih prava i kino ulaznica, Walt Disney je došao na ideju da od Mickey Mousea napravi franšizu. Americi koja je ludjela za avanturama simpatičnog, baksuznog miša, Walt Disney je počeo prodavati radio-aparate, odjeću, satove, kukuruzne pahuljice, stolnjake, sveske, sapune, češljeve i sve na što se mogla staviti slika Mickeya Mousea.

 Nezaposlenim radna mjesta

U Engleskoj se čak prodavala Mickey Mouse marmelada. Tokom 1934. četiri različita izdavača su prodala 2,4 miliona Mickey Mouse knjiga. Mali miš je tako pokrenuo posrnulu američku ekonomiju, natjerao ljude da troše i kupuju. Novine su bile pune hvalospjeva.

– Čuju se aplauzi za Mickeya… Pozdravlja se Mickey Veliki Biznisman, svjetski super-trgovac. On nezaposlenim otvara radna mjesta. On spašava kompanije od bankrota… – pisao je godine 1935. ugledni “New York Times”.

Tako je mali, crni miš postao i ostao najpoznatji filmski lik na svijetu, sve do današnjih dana. Njegovi tadašnji konkurenti, kao što su Oswald Zec, Bosko Majmun (neuspješna kopija Mickeya od bivših Disneyevih uposlenika) ili Felix Mačak odavno su zaboravljeni ili, zapravo, nisu nikada doživjeli takvu slavu. I danas Mickey Mouse donosi gotovo 40 posto zarade firmi “Walt Disney”. Riječ je o milijardama dolara na godišnjem nivou. Takva je snaga branda Mickeya Mousea.

– Ne zaboravimo da je sve što imamo došlo od jednog miša – napomenuo je Walt Disney članove svoje porodice.

I ovaj pohlepni, netalentirani čovjek, koji je imao više sreće nego znanja i pameti, bar jednom u svom životu bio je u pravu.

Hlačice i uvijeđeni nacisti

Mickeyev zaštitni znak, osim zaobljenih ušiju, jesu i crvene hlačice. No, nisu svi bili sretni zbog toga. Crvene kožne hlače nekad su bili sastavni dio muške odjeće u pojedinim dijelovima Njemačke poput Bavarske. Nacistima se sve to nije previše dopadalo.

– Mickey Mouse je najmizernija stvar ikada izmišljena. Zdrav razum govori svakom nezavisnom i poštenom mladom čovjeku da prljavštinom pokrivena štetočina, najveći prenositelj bakterija, ne može biti idealni tip životinje… Dalje od nas jevrejska brutalizacija ljudi! Dolje Mickey Mouse – pjenile su 1935. nacističke novine u Njemačkoj.

 Seks s Minnie

Tokom jedne zabava za uposlenike u kompaniji “Disney” prikazan je i neobičan Mickey Mouse crtić, možda najbizarniji od svih. Nekoliko animatora se „potrudilo” te je nastao porno crtić s Mikeyem i njegovom vjerenicom Minnie u glavnoj ulozi. Disney je bio bijesan. Vrlo brzo je pronašao vinovnike ovog nedjela i otpustio ih pred svima, te uništio bizarni filmić.

 Četiri prsta

Mickey ima samo četiri prsta, prema svojevremenoj naredbi Walta Disneya koji je smatrao da bi pet prstiju na ruci miša izgledalo kao „grozd banana”. Stvar je imala drugačiju pozadinu. Crtanje jednog prsta manje uštedjelo je Waltu Disney milione dolara, što je i sam priznao jednom prilikom.

 Rasizam i rukavice

Godine 1932. Disney je snimio osmominutni crtić naziva “Mellerdrammer”, prema motivima čuvene priče „Čiča Tomina koliba”. Crtić obiluje rasističkim alegorijama i motivima, a u njemu Mickey prvi put nosi bijele rukavice. Takve rukavice su dugo vremena nosili bijelci kojima je iz poniženja bilo rukovati se s Afromerikancima ili dotaknuti nešto što je bilo u kontaktu s njima. U jednom od Disneyevih stripova iz 1948. Mickey otvara grozd banana i u njemu zatiče crnca kojeg pokušava pripitomiti, no bezuspješno.

Također, mnogi smatraju da Mickey nije slučajno portretiran kao karakter s visokim glasom. Naime, u to vrijeme na američkom jugu afroamerički muškarci su često bivali kastrirani od članova Ki Klux Klana.

Droga

Mnoge poznate i opasne droge do prije polja stoljeća su se mogle kupiti u apotekama. Tako u stripu iz 1951. Mickey i Šiljo postaju oduševljeni lijekom naziva Peppo, zapravo amfetaminom kojeg danas policija poznaje kao droga „speed”. Na kraju, ne samo da su oduševljeni njime, nego odlučuju postati dileri, te „speed” pokušavaju prodati jednom afričkom kralju.

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti