“2001: Odiseja u svemiru” opće je mjesto sedme umjetnosti pa je velika vjerovatnost da mnogi ovaj kultni film legendarnog Stanleyja Kubricka uzimaju zdravo za gotovo.
Iako film star 50 godina i dan danas izgleda svježe (što je golemo dostignuće, posebno u žanru koji je izuzetno osjetljiv na tehničke inovacije), živimo u vremenima uistinu impresivnih specijalnih efekata koji su, recimo to tako, otupili naša osjetila i zapravo je malo toga što nas može iskreno oduševiti. Kubrickov film pojavio se davne 1968., a žanr naučne-fantastike u to se vrijeme još uvijek doživljavao kao nešto neozbiljno, forma koja je najbolje egzistirala u sferi B filma.
Kubrick je učinio nezamislivo i prema scenariju koji je napisao s Arthurom C. Clarkeom stvorio nešto potpuno novo – film koji ne samo da je promijenio stav prema žanru već ga i zauvijek promijenio. Nema suvremenog redatelja koji se upustio u snimanje znanstveno-fantastičnog filma, a da se pritom barem djelomično nije referirao na Kubrickovo remek-djelo.
-Čak i dan danas, ‘2001’ smatramo najboljim SF-om svih vremena. Kako naši filmovi postaju sve spektakularniji, ‘2001’ podsjeća nas da su ideje iza spektakla najvažniji specijalni efekt- izjavio je James Cameron.
A Kubrickov film ne samo da se bavi velikim pitanjima i temama već i nadilazi formu i postaje gotovo duhovno iskustvo, vješto kombinirajući za žanr karakteristične teme kao što su istraživanje svemira, susret s izvanzemaljcima i odnos čovjeka i tehnologije s Nietzscheovim konceptom “Übermenscha”, idejom da se svi nalazimo u prijelaznoj fazi između naših majmunolikih predaka i nadljudi.
Iako danas možemo naići na oprečna mišljenja pa u moru hvalospjeva tu i tamo možete naići i na one koji film smatraju 142-minutnim “davežom”, nemoguće je poreći golemi utjecaj ne samo na film već i na književnost, muziku, industriju videoigara, strip pa čak i modu, piše Index.hr.