Godine 1993., mnoge u svijetu nije pretjerano zanimao rat u Bosni i Hercegovini i patnja građana njenog glavnog grada. Globalni moćnici cinično su poručivali da „ima na svijetu gorih mjesta od Sarajeva.“ No, bilo je i onih drugih, dovoljno poštenih da kažu istinu i ništa osim nje.
– Napad na Sarajevo je grozota koja ne smije biti dopuštena u onome što se naziva civiliziranim svijetom. Jako sam razočaran reakcijama zapadnih vlada. Ovo je gotovo jednako loše kao München. Šaljem vam svoje najbolje želje i podršku narodu Sarajeva – poručio je 1993. godine Stephen Hawking, ugledni profesor matematike i fizike na čuvenoj Lucasovoj katedri Univerziteta Cambridge.
Hawking je poslao poruku Sarajevu za vrijeme održavanja Festivala MESS 1993. godine, a naslovljena je na poznatog pozorišnog radnika i reditelja Harisa Pašovića.
U licemjernom svijetu koji se zaklinjao u znanje i nauku, a vjerovao u moć sile i oružja, glas velikog naučnika nije se čuo i nije bio važan onima koji su kreirali naše sudbine. Sudbine nas koji smo se osjećali poput brodolomaca zaboravljenih u najmračnijem kutku svemira.
Stephen Hawking, veliki čovjek, veliki humanist i veliki naučnik koji nam je otkrivao najveće tajne svemira, tog zastrašujućeg prostranstva u kojem je naša planeta tek maleno zrno prašine, nije više među živim.
– Svemir i nije pravi ako nije dom za ljude koje volite – rekao je jednom.
Život u kolicima
Umro je u snu, prije nekoliko dana, u svom domu u Cambridgeu, gdje je decenijama predavao astrofiziku, ponekad šokirajući svijet svojim briljantnim i ponekad kontroverznim mislima, naročito kada je riječ o religiji.
– Ako otkrijemo jedinstvenu teoriju, bit će to konačan trijumf ljudskog razuma, jer ćemo shvatiti um Boga – izjavio je 1988., u svojoj čuvenoj knjizi „Kratka historija vremena“.
Dugo je spekulirano da li je Hawking religiozan i ako jeste, na koji način, no on nikada nije dao jasan odgovor na to pitanje. Sve do 2011. godine.
– Svako je slobodan vjerovati šta želi, no ja smatram da je najjednostavnije tumačenje da Bog ne postoji. Niko nije stvorio svemir i niko ne upravlja našom sudbinom. To me vodi do uzvišene spoznaje. Vjerovatno ne postoji raj, niti zagrobni život. Imamo ovaj jedan život da cijenimo veliki dizajn svemira i na tome sam ekstremno zahvalan – izjavio je prije sedam godina.
Decenijama je svjetska javnost Hawkinga pamtila kao paraliziranog čovjeka u kolicima koji je govorio putem posebnog uređaja. No i pored zlosretne sudbine uzrokovane paralizom, Hawking je bio čovjek vrlo sklon zbijanju šala. O tome su u posljednjem pozdravu govorili i njegovi najbliži.
– Duboko smo tužni da je naš mili otac danas preminuo. Bio je veliki naučnik i nevjerovatan čovjek čiji rad i naslijeđe nastavljaju živjeti još mnogo godina. Bio je hrabar i istrajan čovjek, a njegova briljantnost i humor inspirirali su ljude širom svijeta – napisalo je u posljednjem pozdravu njegove troje djece, Lucy, Robert i Tim.
Hawking je imao relativno uobičajen privatni život, s usponima i padovima, prijateljima i neprijateljima, vrlinama i manama, te ljubavima i razvodima. Dva puta se oženio i dva puta razveo.
– Postojala su dva Stephena; jedan je bio vunderkind poznat u javnosti, koji je svladao ALS i putovao svijetom. Drugi je bio Stephen u kućnoj atmosferi, gdje nas je njegova bolest gurala u našu vlastitu crnu rupu – izjavila je svojevremeno njegova druga supruga Elaine Mason koja je Hawkinga opisala kao „egoistu, manipulatora i tiranina“.
Ko je bio čovjek koga su nazivali „pop-zvijezdom“ svjetske nauke? Bio je čovjek koji nije cijelog života sjedio u kolicima i pričao kroz uređaju za sintezu glasa. Rijetke fotografije iz mlađih dana pokazuju zamišljenog, ali odlučnog Hawkinga u raznim situacijama, na svom prvom vjenčanju, pred tablom, među kolegama i prijateljima. Na svim tim fotografijama, on stoji. Da, postojalo je vrijeme kada je Hawking mogao mirno stajati, sve do njegovih kasnih tridesetih godina, mada je dijagnozu bolesti neurona ili ALS-a dobio s 21 godinom. I kasnije kada je izgubio glas i postao prikovan za čelične točkove, nikada nije izgubio životni elan. Da je tako, pokazao je i na snimanju filma „Otkrivanje neotkrivenog“, kada je otvoreno flertovao s glumicom Felicity Jones.
– Molim vas, biste li zamolili gospođicu Felicity da dođe do mene i poljubi me – zamolio je asistenticu, a lijepa glumica mu je bez mnogo dvoumljenja ispunila želju.
Često je govorio da razumije svemir, da razumije fiziku u svemiru, ali da ne razumije kako ljudi funkcioniraju, posebno jedan dio ljudskog roda.
– Žene. One su za mene još zagonetka – rekao je u jednom intervjuu.
Steven Hawking je rođen 1942., u jeku njemačkih bombardiranja Londona, te ga je otac, inače ljekar, poslao u sigurniji i mirniji Oxford, no Hawking će cijeli život biti vezan za Cambridge, grad – sinonim za kvalitetno obrazovanje. Nakon završenog osnovnog studija fizike na Oxfordu, gdje nije bio zadovoljan stečenim znanjem, Hawking će magistrirati na konkurentskom Cambridgeu. U to vrijeme desit će se dva važna događaja. Najprije će mu biti dijagnosticirana bolest neurona (Amiotrofična lateralna skleroza ili ALS) i upoznat će svoju buduću suprugu, Jane. Ljekari su Hawkingu davali najviše dvije godine života i Jane je to znala, no njena ljubav je bila jača.
– Imao je prekrasne oči i zapanjujući smisao za humor, tako da smo se uvijek smijali. Ja sam, također, bila mlada i imala sam mnogo energije i optimizma i to je napravilo razliku. Ali, najvažnije od svega, voljela sam Stephena i željela sam najbolje za njega. Mislila sam da mogu bez poteškoća odvojiti dvije godine života da pomognem nekome koga volim, nekome ko je imao tako mnogo potencijala da ostvari svoje ambicije – kaže Jane Hawking.
Drugi brak
Stephen je preživio i te dvije godine i još naredne dvadeset i dvije i još pedeset i dvije. Fizički sve slabiji, ali intelektualno sve snažniji, Stephen je fascinirao ženu svog života.
– Njegova inteligencija me je fascinirala. Nisam bila matematičarka i bila sam beznadežno loša u fizici, no on je, ipak, mogao da te pojave meni objasni. Noću smo zajedno gledali nebo i iako Stephen nije bio dobar kod razumijevanja svakodnevnih dešavanja, objašnjavao bi mi tajne svemira i mogućnost ponovnog Velikog praska i objašnjavao mi je kako umiru zvijezde te kako nastaju crne rupe tako da sam to bez problema mogla shvatiti – kaže Jane.
Iz godine u godinu, njegova je slava rasla, no zdravstveno stanje bilo je sve gore. Uprkos slavi i titulama, troškovi liječenja bili su enormni, a britanski zdravstveni fond nije htio pomoći. Jane je morala moliti za pomoć. Borba za bolesnog muža, uz troje male djece i puno kuću znanih i neznanih ljudi, od obožavatelja preko novinara do običnih probisvijeta, bila je nevjerovatan teret. Nakon 1988., i objavljivanja knjige „Kratka historija vremena“, život u njihovoj kući postao je nemoguć. Jane je psihički pucala po svim šavovima i pomišljala na najgore, želeći se baciti s mosta.
– U trenutku kada je medicinska sestra ušla u našu kuću, kako bi se 24 sata brinula o Stephenu, naše domaćinstvo se okrenulo naglavačke. Ostatak porodice bio je marginaliziran i gurnut u ćošak – sjeća se Jane.
I tu je Stephen reagirao na sebi svojstven način, koristeći svoj jedinstveni humor, onakav kakav samo najinteligentniji ljudi prakticiraju.
– Jedno od nas boluje od mentalne bolesti, a kada je već tako, ti naravno ne možeš također biti mentalno bolesna – rekao joj on, pokušavajući je utješiti na originalan način.
Iako je ludjela zbog svega što joj se zbivalo u životu, zbog djece koja su tražila svoj prostor, zbog manja novca i viška novinara koji su po njihovoj kući tražili senzacije, ona je voljela svog neobičnog profesora.
– Ipak, nisam ga mogla pustiti da umre. Bila sama agent života za Stephena – tvrdi ona.
Par će se razvesti 1991., četiri godine kasnije, Stephen će se ponovo oženiti, ovog puta jednom od svojih medicinskih sestara i bivšom suprugom čovjeka koji je izumio uređaj pomoću kojeg je profesor Hawking mogao govoriti Elaine Mason.
– Zaljubljen sam i sretan. Konačno sam našao osobu koju volim – izjavio je profesor nakon vjenčanja 1995. godine.
Stephen je možda volio svoju omiljenu bolničarku, no pitanje je da li je i koliko ona voljela njega. Mnogi vjeruju da je u braku s njim bila isključivo zbog novca. Hawking je za životni standard jednog naučnika bio više nego bogat čovjek, uz kuću vrijednu blizu pet miliona dolara i 20 miliona dolara na računima. Elaine Mason opovrgavala je da se za Hawkinga udala zbog novca, no u njenom nastupu bilo je nečeg neiskrenog, uključujući i njenu knjigu u kojoj je vrijeđala svog bivšeg muža. Hawking se u lokalnim bolnicama u svom Cambridgeu često pojavljivao s modricama na tijelu i drugim čudnim povredama za koje nije imao objašnjenja.
– Ostavila ga je samog u vrtu usred ljeta na vrelom danu, tako dugo da je dobio sunčanicu i teške opekotine – pričali su svjedoci detalje iz ove horor bračne zajednice.
Neki su tvrdili da je 2000. godine imao ljubavnu aferu s jednom od svojih medicinskih sestara. Bilo kako bilo, bizarni brak između Elaine Mason i Hawkinga završio je razvodom 2006. godine. Stephen Hawking ostatak života je proveo miru, u društvu svoje prve supruge Jane i njenog partnera. Čovjek koji otkrio fenomen crnih rupa, te dobio 12 počasnih doktorata širom svijeta, nikada nije dobio Nobelovu nagradu. I to je bio život Stephena Hawkinga, najvećeg genija našeg doba.