Nepisano je pravilo da o prirodnim ljepotama naše zemlje najčešće slušamo od turista koji nam, nerijetko, otvore oči i skrenu pažnju na to u koliko lijepoj državi živimo. No, da nisu samo turisti toga svjesni dokazuje primjer tri mlade djevojke: Ajle Keško, rođene Zeničanke s trenutnom adresom u Sarajevu, te Sarajki Hate Kujraković i Tajre Hadžić, koje su sredinom prošlog mjeseca u Centru za kulturu u Sarajevu premijerno predstavile projekat “BiH u pokretu”. Riječ je o tridesetominutnom filmu u kojem su znakovnim jezikom na filmsko platno prenijele priče o Jajcu, Mostaru, Banjoj Luci i Sarajevu, promovirajući prirodne ljepote i turističke potencijale naše zemlje, ali i ukazujući na probleme s kojima se osobe s oštećenjem sluha svakodnevno sreću. Cijela priča je počela u novembru prošle godine kada su odlučile da se prijave na projekat “Poticanje demokratskih vrijednosti i aktivnog građanstva među mladima“.
– Od samog početka rada na ovom projektu smo naglašavale da nam je glavni cilj promocija i podsticanje drugih da uče znakovni jezik, kao i razvijanje empatije, stoga nas je mnogo usrećilo kada su nam gosti na kraju projekcije filma prilazili s pitanjima gdje i kada mogu početi s učenjem znakovnog jezika. Osobe koje se svakodnevno koriste ovim jezikom su nam čestitale jer smo na kreativan način uspjele predstaviti ovaj vid komunikacije, a istovremeno i ukazati na nedaće s kojima se osobe s oštećenjem sluha svakodnevno sreću. Veliku zahvalnost dugujemo našim dragim prijateljicama iz udruženja „Znak za riječ“, Almi i Maidi Mujanović i Iri Adlagić koje su tokom cijelog ovog procesa bile naša podrška – kaže Hata, dodajući da su ih upravo ove djevojke inspirirale na ideju o filmu na znakovnom jeziku.
Znakovni jezik
– Imale smo priliku upoznati Almu i Iru koje su nam održale radionicu znakovnog jezika. Njih dvije, zajedno sa Maidom, vode Facebook stranicu „Znak za riječ“, na kojoj svakodnevno objavljuju kratke video isječke s riječima i frazama na znakovnom jeziku. Njih tri su bile inspiracija za film. Znale smo da i mi želimo raditi na demarginalizaciji osoba sa oštećenjem
sluha, a ideja da znakovnim jezikom predstavimo čari naše domovine došla je sasvim spontano. Željele smo da to bude jedan novi i kreativan način inkluzije, nešto što će generirati interes drugih i imati utjecaj na širu javnost – kaže Hata.
Ona ističe da bismo kao društvo trebali više pažnje posvetiti osobama s oštećenim sluhom.
Kompletnu priču čitajte u aktuelnom broju magazina Azra.
