Teme

Vinska karta BiH: Kako se Pinnes vratio u Daorson

Svaki kutak Bosne i Hercegovine ima svoje priče, legende, zdanja, heroje… koji  pružaju dragocjena saznanja o našoj prošlosti. Dužni smo ih čuvati kao najveće blago i kao takve podariti svojoj djeci, a oni opet svojoj i tako unedogled. To je naša historija. Moramo je poštovati, ponositi se njom, baš kao što su to učinili vinogradari i vinari iz Stoca okupljeni u zadrugu “Vino Daorson”. Svoja vina, napravljena od autohtonih sorti žilavke i blatine, nazvali su Pinnes. A znate li ko je bio Pinnes? Priču o njemu čula sam u gradu na čijim kapijama je poginuo braneći ga. Daorsonu.

 Kaciga ratnika

Sagradili su ga pripadnici ilirskog plemena Daorson u IV – III vijeku pr.n.e. na jednoj visoravni, tri kilometra sjeverozapadno od Stoca, s koje se pruža predivan pogled na okolicu. Može mu se prići samo s jedne strane, uskim asfaltnim putem, koji vodi kroz hercegovački krš i žbunje. S preostale tri omeđen je strmom liticom.

Pretpostavlja se da su grad razrušili ratoborni Delmati, a od Daorsa su ostali samo novčići, fragmenti keramičkih posuda, kovački i juvelirski alat, dijelovi statua i bronzana kaciga ratnika (nađena 1969. godine), s grčkim natpisom  “Pin”, po čemu je njen vlasnik stoljećima kasnije dobio ime Pinnes. Rupa na prednjem dijelu kacige mogla bi svjedočiti o načinu na koji je okončan njegov život.

Ne znamo koliko je godina tada imao, ni kako je izgledao, ali Pinnesov lik “oživio” je na bocama žilavke i blatine proizvedene u ovom kraju. Djeluje snažno, ponosno, nepobjedivo… baš kao ljudi (i vino) iz ovog kraja. Ovo piće nekada su pravili stari Daorsi, a danas to u ovoj vinariji skupa čine Bošnjaci, Hrvati i Srbi. Njih osam. Mjesta za podjele na osnovu toga kako se ko zove i kojem narodu pripada nema. Cilj im je isti, pa ne vole potencirati tu priču.

– Mnogo ljudi nas posmatra kroz tu prizmu, što nama nije bitno. Najvažnije nam je da imamo dobro grožđe i dobro vino – ističe dipl. agronom i enolog Vinarije Nedim Marić.

 Čista žilavka

Vinarsko-vinogradarska zadruga “Vino-Daorson” je prva i jedina zadruga takve vrste u BiH. Cijeli projekt finansiralo je Ministarstvo vanjskih poslova Italije i italijanska humanitarna organizacija CEFA.

– Od njih smo dobili svu opremu, a sve to je zaista skupo. Naše je tada bilo samo da pokrenemo, a sada da održavamo posao. Postojimo tek četiri godine. Obnovili smo stare vinograde, zasadili nove. Prve godine postojanja zadruge pridružio nam se prof. Leonardo Valenti, s fakulteta za vinarstvo i vinogradarstvo iz Milana. On je htio da proizvedemo nešto po čemu ćemo se razlikovati od drugih. Tako je nastala naša žilavka koja se pravi sto posto od žilavke, bez pratećih sorti. Teško je izbalansirati takvo vino, znaju to oni koji poznaju tehnologiju. I s tom čistom žilavkom smo otišli na sajam vina u Veronu. Tamo je vina ocjenjivao i Luca Gardini (najbolji somelijer u izboru svjetske somelijerske asocijacije op.a.). Od sedam vina koje je on proglasio najboljim, nama je pripalo drugo mjesto. Veliki je to uspjeh i čast, ali, nažalost, to nismo mogli marketinški pokriti, jer su ti troškovi užasno veliki. Ipak, to je bio ogroman poticaj za nas, kao malu zadrugu – priča Nedim.

U “Daorsonu” proizvode dva do tri vagona vina godišnje, zavisno od berbe. Prodaju ga isključivo u našoj zemlji. Vina su im odlična, ali put od uspjeha i opstanka na tržištu je trnovit, kao put do starog grada Daorsona.

– BiH nema jedinstveni zakon o vinu. Mi proizvodimo vina koja su prema svim parametrima vrhunska, ali na etiketi stoji da su stolna. Zašto? Jer nema institucije koja će nam izdati dozvolu da stavimo u promet vino vrhunske kvalitete. Do 2008. na snazi je bio zakon iz bivše Jugoslavije i postojala su tijela koja su stavljala u promet vrhunska vina. Nakon 2008. dolazi novi zakon, koji je pretrpio više od 50 posto izmjena i pao. Povratka na staro nije bilo. Mi smo se registrirali 2010. godine, a dozvolu da prodajemo vino mogla nam je dati jedino naša općina koja, opet, može dati dozvolu samo za vina najniže kategorije, a to je stolno vino.

Vino treba vezati za podneblje

– Vino je specifičan proizvod određenog podneblja i treba ga vezati za njega, a ne za one koji ga proizvode. Zato smo mi uzeli ime “Daorson.” Nije vezano ni za jedan narod posebno, već za sve nas, to je naša historija – kaže enolog Marić.