Religija: Da li joj je istekao rok trajanja?

Piše: Redakcija

Svijet u kojim živimo mijenja se iz dana u dan i sve je teže nositi se s promjenama, te dobiti ogovore na pitanja koja nas intrigiraju. Danas se živi drugačije nego prije dvije decenije, drugačiji su odnosi muškarac i žena, drugačije se komunicira, drugačiji su odnosi kada je riječ o novacu.

Kako se odnositi prema svim tim promjenama koje se dešavaju u suludo brzom tempu? Moderne religije, nažalost, nemaju odgovor na pitanja savremenog čovjeka. Jesu li one stoga zastarjele i prevaziđene?

Religija je i danas, u svijetu koji sebe naziva „globaliziranim”, vrlo važan faktor, možda ne u životu pojedinaca kao u srednjem vijeku, ali u političkim odnosima na globalnom planu igra značajnu ulogu. Bogati i utjecajni protestantski „sjever”, siromašni katolički „jug”, zbunjeni ali trusni islamski „istok”, velika i nepredvidiva pravoslavna Rusija, te budistički daleki Istok i dalje su koordinate po kojima funkcionira današnji svijet. Religiozna grupa kojoj pripadamo ili kojoj su pripadali naši roditelji u velikoj mjeri određuje i nas, ne samo u kulturološkom, sociološkom, nego i u psihološkom smislu, oblikujući naše životne navike poput ishrane ili oblačenja.

No, u globaliziranom svijetu, gdje se granice kultura isprepliću i blijede, religija se nalazi pred svojim najvećim izazovom, a mnogi joj predviđaju i nestanak u narednim decenijama. Drugi predviđaju samo nestanak službenih religijskih struktura, ustanova i hijerahija, ali i rast spiritualnosti kod običnih ljudi. Religija tako više nije teološko, nego u 21. stoljeću postaje sociološko pitanje i mora odgovoriti na mnogo kompliciranija pitanja nego ikada prije.

Ž4 = Dozvoljene istine

Ne tako davno, sve do industrijske revolucije u 18. stoljeću prosječan Evropljanin bi se u istom selu rodio, živio i umro, usput bio jeo istu hranu kao i svi ostali seljani, govorio istim dijalektom, nosio istu odjeću kao i svi ostali iz njegovog sela i vjerovao u postojanje istog božanstva kao i ljudi iz njegove neposredne okoline. No, danas je situacija mnogo kompliciranija. Čovjek 21. stoljeća odavno nije ograničen na selo u kojem se rađa, živi i umire, on se kreće i susreće ljude koji govore različite jezike, jedu različitu hranu, nose drugačiju odjeću i pripadaju nekoj drugoj religiji. Kako se odnositi prema njima i njihovoj kulturi, drugačijoj od naše? Današnje religije, nažalost, nemaju adekvatan odgovor na ovo pitanje. Treba biti pošten i reći da su religije vrlo isključive kada je riječ o vjerovanju. Ili prihvatate ono što određena religija propovijeda ili ne prihvatate, ili ste dio grupe vjernika ili niste. Religije jedinom ispravnom i dozvoljenom istinom smatraju svjetonazor koje one ispovijedaju, sve ostalo je grijeh, krivovjerstvo i siguran put u pakao.

 

Takvo nešto moglo je vrlo dobro funkcionirati u vrijeme dok su ljudi živjeli u malim, relativno izoliranim zajednicama. Ali, danas, u užurbanom, izmiješanom svijetu, gdje se na ulici susreću ljudi koji potječu iz sasvim različitih kultura i koji vjeruju u sasvim drugi religijski kanon, teško je vlastitom vjerničkom stadu objasniti zbog čega je „naš Bog bolji od njihovog Boga”. Religije današnjice i njihovi korumpirani lideri nemaju odgovor na pitanja kao što su globalizacija, recesija, problemi mladih, homoseksualizam, konzumerizam, rastuća globalna ekonomska nejednakost ili migracije.

Njihove univerzalne poruke o dobroti, požrtvovanju za opće dobro, ljubljenju bližnjeg svoga, ali i potrebi da se „nevjernici” oštricom mača vrate s krivog puta, lijepo zvuče u uhu, no u svijetu gdje se sve vrti oko novca i gdje svaki dan donosi neko novo tehnološko čudo i nove izazove, teško da mogu dati prava odgovore na sve brojnija pitanja koja intrigiraju čovjeka iz krizne 2014. godine.

Religije i jesu nastale iz potrebe da se čovjeku, slabom, krhkom i neukom, daju odgovori na određena pitanja, prije svega ko je on, zbog čega je stvoren i ko je stvorio i njega i tlo na kojem stoji. No, današnji čovjek, onaj koji živi od plaće i kojem je glavna briga kako platiti račune i poreze, te dobro se zabaviti, nema slične brige kao njegov uplašeni predak iz paleolita. Je li stoga danas religija kao odgovor na naš strah od nepoznatog, zapravo zastarjela, prevaziđena i neupotrebljiva u svijetu zasnovanom na informacijama i posjedovanju potrošnih dobara?

Treba li današnjem čovjeku religija? Je li uopće ona važan faktor u današnjem svijetu kojeg muče nezaposlenost, visoke cijene hrane i goriva, te reduciranja radničkih i građanskih prava, prije svega pravo na čistu okolicu i pravo na istinu. Čovjek iz 2014. zna da za glad u svijetu nije krivac Bog nego pohlepni špekulanti na berzama i da postoje lijekovi za rak, AIDS i brojne druge opake bolesti, ali da čovjekove gramzivost i želja za profitom ne dozvoljavaju da se bolesti iskorijene. Mi znamo da su za najveće nesreće i katastrofe čovječanstva , ako izuzmemo vulkanske erupcije, krivi ljudi, znamo da na svijetu ima dovoljno hrane, dovoljno vode i dovoljno mjesta za sve. To što se ljudski rod nije pošten, krivi su ljudi, ne Bog. Treba li modernom čovjeku, svjesnom da njegova sudbina zavisi od volje drugih ljudi, vjerovanje u višu silu, treba li mu religija kao spas?

Cjelokupni   članak   pročitajte  u 893.  broju magazina  Azra…

 

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti