Naučnici s Unoiverziteta Južne Danske analizirali su stopu preživljavanja oba spola u ekstremnim situacijama kod sedam populacija te ustanovili da je mnogo više žena nego muškaraca preživjelo ekstremno teške životne okolnosti.
Analizirali su podatke stare 250 godina koji su obuhvatili više razdoblja u kojima su ljudi bili izloženi brojnim ekstremno teškim situacijama poput epidemije smrtonosnih ospica na Islandu polovicom 19. stoljeća, razdoblja Velike krompirove gladi u Irskoj te veliku glad koja je 1933. pogodila Ukrajinu.
U spomenutim je razdobljima prosječan životni vijek zbog smrtnosti prouzročene bolestima, glađu i nasiljem pao ispod 20 godina, piše Independent. Premda su krize smanjivale prednost žena kada je u pitanju bio životni vijek, one su i u ekstremno teškim okolnostima bile otpornije od muškaraca.
U svim populacijama naučnici su zabilježili manju smrtnost žena u svim životnim dobima, a u svim su populacijama, osim one izložene ropstvu žene u prosjeku živjele dulje od muškaraca, pokazala je studija.
Primjerice, za vrijeme velike gladi koja je 1933. pogodila Ukrajinu djevojčice rođene u toj godini živjele su 10, a dječaci sedam godina. Ustanovili su da su čak i u Liberiji, zemlji s najkraćim životnim vijekom, novorođene djevojčice bile otpornije i izdržljivije od novorođenih dječaka.
“Žene u većini modernih društava žive duže od muškaraca, a dosadašnje su studije pokazale da su za to zaslužni biološki i društveni čimbenici. Ne treba zaboraviti ni hormone, koji u tome imaju važnu ulogu. Naime, poznato je da ženski hormon estrogen potiče imunološki sistem”, podsjećaju danski znanstvenici, prenosi Hina.