Kanita Šljivo Sejfović s bezglutenskim načinom ishrane počela je u martu 2017., kada je njenoj petnaestomjesečnoj kćerki dijagnosticirana glutenska enteropatija nakon tri prijema u bolnicu u toku jedne sedmice
S bezglutenskom ishranom smo počeli u martu 2017. godine, kada je mojoj, tada petnaestomjesečnoj kćerki, dijagnosticirana glutenska enteropatija, nakon tri prijema u bolnicu u toku jedne sedmice. U početu smo bili „izgubljeni“ u ovom svijetu bez glutena. Prije toga i nismo baš obraćali pažnju na deklaracije i sastave namirnica koje kupujemo.
Naš prvi odlazak u kupovinu, nakon dijagnoze, bio je ravan nekom detektivskom poslu. Iščitavanje deklaracija, njihovo tumačenje, istraživanje, jer na mnogo namirnica ne postoji alergen info o glutenu. Pomogla mi je i Facebook grupa „Udruženje osoba oboljelih od celijakije Kantona Sarajevo” gdje sam se povezala s osobama koje imaju iste nedoumice kao i s onima koji su duže vremena u svijetu bez glutena. Na ovaj način sam saznala mnogo o namirnicama sigurnim za korištenje osobama koje ne jedu gluten.
Moja kćerka je bila beba kada joj je dijagnosticirana glutenska enteropatija, pa nismo imali problema sa prihvatanjem ovakvih namirnica. Kako je rasla, navikla se na takvu ishranu i naučila sama da pita smije li nešto pojesti ili da ne uzima ništa, ako joj ponudi neko ko nije iz naše bliže porodice. Ona već i sama zna otprilike koje namirnice smije pa nikada ne uzima nedozvoljeni slatkiš ili grickalicu bez obzira što druga djeca jedu u njenom prisustvu.
Sve kuhanje, kao i jedenje vani u restoranima smo podredili bezglutenskom načinu ishrane. Dakle, sva jela koja kuham su bez glutena, što se, sada, lako postiže s alternacijom namirnica u one bez glutena, pa tako jedemo i pravimo pite, pizze, čorbice, palačinke, kolače i svu ostalu hranu bez glutena.
Ovakav način ishrane i proizvodi bez glutena koštaju od tri do pet puta više nego proizvodi koji nisu deklarisani da su bez glutena, jer zahtijevaju posebne jedinice proizvodnje i pakovanja, da ne bi došlo do kros kontaminacije. Drago mi je vidjeti i čuti da se u BiH sve češće na policama supermarketa mogu naći različiti i novi proizvodi bez glutena, ali je neminovno da BiH dosta kaska za ostatkom svijeta kad je riječ o bezglutenskoj ishrani i dostupnosti namirnica bez glutena, te informiranosti populacije o ovom načinu ishrane. Iskreno se nadam da će se situacija promijeniti u skorijoj budućnosti i da ćemo u školama i vrtićima bar imati osoblje edukovano o bezglutenskom načinu ishrane i o celijakiji. Upravo su djeca najosjetljivija kategorija u populaciji osoba, jer ne smiju konzumirati gluten.
Bezglutenska ishrana uključuje sve namirnice osim žitarica kao sto su pšenica, ječam, raž, odnosno onih žitarica koje sadrže gluten. Sve povrće, voće i meso ne sadrže gluten, ali se on može naći u prerađenim proizvodima od ovih namirnica bilo dodatkom glutena od proizvođača ili kros kontaminacijom u procesu proizvodnje.