Vitamini su našem organizmu potrebni u manjim količinama, ali su esencijalni za normalno funkcioniranje organizma (rast, razvitak, reprodukcija). Svaki vitamin ima različitu biohemijsku funkciju i učestvuje u brojnim biohemijskim reakcijama, a nedostatak pojedinog vitamina općenito uzrokuje specifično oboljenje. Organizam kojem nedostaju vitamini prije ili kasnije to daje do znanja. Vitamini su supstance koje su vam potrebne da bi vaše tijelo bilo zdravo. To je kolokvijalan termin koji uključuje minerale, masne kiseline, aminokiseline.
Vitamini imaju različite biohemijske funkcije. Vitamin A djeluje kao regulator rasta i diferencijacije ćelija i tkiva. Vitamin D pruža hormonsku funkciju, regulirajući metabolizam minerala za kosti i druge organe. Vitamini B kompleksa funkcioniraju kao enzimski kofaktori (koenzimi) ili njihovi prekursori. Vitamini C i E funkcioniraju kao antioksidanti. I nedovoljan i višak unosa vitamina može potencijalno prouzrokovati klinički značajnu bolest, iako je višak unosa vitamina topivih u vodi manje vjerovatan.
Prije 1935. jedini izvor vitamina bio je iz hrane. Zatim su komercijalno proizvedene tablete ekstrakta vitamina B iz kvasca i polusintetskog vitamina C i postale dostupne stanovništvu. 1950. godine uslijedila je masovna proizvodnja i marketing vitaminskih dodataka, uključujući multivitamine, kako bi se spriječili nedostaci vitamina u općoj populaciji. Vlade su obvezale kompanije da dodaju vitamine u brašno i mlijeko i na taj način su obogaćivali hranu, kako bi spriječili oboljenja. Preporuke za nadopunu folne kiseline tokom trudnoće smanjile su rizik od oštećenja dječijih bolesti. Vitamini su klasificirani kao rastvorljivi u vodi ili u mastima. Kod ljudi postoji 13 vitamina: 4 rastvorljiva u mastima (A, D, E i K) i 9 rastvorljivih u vodi (8 B vitamina i vitamin C). Vitamini rastvorljivi u vodi lako se izlučuju iz organizma, putem mokraće, dok se rastvorljivi u mastima apsorbiraju kroz crijevni trakt uz pomoć lipida (masti).
MINERALI
Minerali su izuzetno značajni za normalno funkcioniranje našeg tijela te učestvuju u nizu procesa u tijelu. Neophodni su za izgradnju enzima, hormona, hemoglobina, strukturnih bjelančevina, vitamina, a preko njih utječu na gotovo sve sastojke ljudskog organizma. Svaki mineral ima svoju specifičnu funkciju i međusobno su jako povezani. Lista esencijalnih minerala nije konačna. Za većinu esencijalnih minerala postoje preporučene doze (RDA). Među pet esencijalnih minerala spadaju:
Željezo
Uravnoteženom prehranom u organizam se dnevno unosi između 10 i 30 mg željeza. Prirodni izvori željeza su goveđa, pileća i teleća jetrica, tuna, ostrige, soja, tikva, zob, grašak, kvasac, smokva.
Magnezij
Prirodni izvori magnezija su soja, kikiriki, lisnato zeleno povrće, sjemenke, orasi, banane, zob, avokado, krumpir u ljusci, smeđa riža. U ljudskom se organizmu više od polovine prisutnog magnezija nalazi u kostima.
Kalcij
Prirodni izvori kalcija su mlijeko, jogurt, sir, zob, brokula, bademi, špinat, soja, orah, suhe šljive. Kalcij je najzastupljeniji mineral u ljudskom organizmu.
Kalij
Prirodni izvori su sušena marelica, avokado, krumpir, grah, paradajz, banana, brokula, artičoka, narandžin sok. U organizmu se kalij nalazi većinom u ćelijama.
Cink
Ovaj je mineral važan zbog antioksidativnih svojstava te zato što jača imunitet. Prirodni izvori su mu govedina, rakovi, puretina, tuna, pivski kvasac, soja, sjemenke tikve, sir, grašak.
VITAMIN D
Svaka ćelija u našem organizmu ima receptore za vitamin D3. Znamo da vitamin D3 regulira metabolizam kalcija u organizmu. Među njima su najznačajniji vitamin D2 i D3. Iako se ovaj vitamin ne smatra esencijalnim jer se može sam sintetizirati u organizmu, kod osoba koje se slabije izlažu djelovanju Sunčeva svjetla ili kod kojih je metabolizam poremećen, može doći do deficitarnosti vitamina D. Deficit ovog vitamina najprije se očituje na koštanom tkivu. Tako se kod djece uočava rahitis (X- ili O-noge, ispupčenost grudne kosti, tzv. “kokošja prsa” i sl.), a u odraslih osteomalacija koja je u principu slična rahitisu. Drugi znakovi pomanjkanja vitamina D mogu se očitovati kao malaksalost i slabost, pojačano znojenje i razdražljivost. Najviše ga ima ribljem ulju, lososu, skuši i sardine, te jetra i žumancu.
B VITAMINI
Vitamini B skupine u ljudskom organizmu su krucijalni za stvaranje energije, prijenosa nervnih impulsa, pa do zdravlja kože i kose. Obično svih osam B vitamina pakuje se u jednu tabletu. B vitamini su topivi u vodi, što znači da ih vaše tijelo ne pohranjuje. Iz tog razloga, u organizam ih morate unositi svaki dan. Uravnoteženom prehranom i zdravim načinom života nadopuna ovim vitaminima uglavnom nije potrebna. Vitamini B kompleksa u obliku dodataka prehrani preporučuju se kod povećanih tjelesnih i mentalnih napora: sportašima, starijim osobama, vegetarijancima i veganima, kod hroničnoga umora i stresa te ženama koje koriste oralnu kontracepciju. Također se preporučuje kod tegoba s kožom (posebno dermatitisa) i nakon terapije antibioticima. Treba imati na umu i da redukcijske dijete, nedovoljna tjelesna aktivnost te neuredne životne navike poput pušenja i pretjeranoga konzumiranja alkohola uveliko pridonose nedostatku ovih vitamina.