Vitaminima se smatraju organski spojevi koji su u malim količinama nužni za normalno funkcionisanje ljudskog organizma. Kako ljudski organizam ne može samostalno proizvoditi vitamine potrebno ih je redovno uzimati hranom. Ukoliko se u hrani nalaze preteče nekih vitamina, odnosno takozvani provitamini, organizam ih može preraditi u vitamine, pa tako od β-karotena može nastati vitamin A, dok obasjavanjem kože ultraljubičastim (UV) zrakama iz 7-dehidrokolesterola nastaje vitamin D3. Ipak neki vitamini, kao što je vitamin K, se nalaze u našim crijevima, što je dodatni izvor tih vitamina.
Imamo dva glavna poremećaja prometa vitamina a to su avitaminoza, odnosno potpuni nedostatak vitamina, ili hipovitaminoza što je blaži oblik njihovog nedostatka. Znakovi hipovitaminoze specifični su za svaki vitamin. Uzroci mogu biti smanjen unos vitamina u odnosu na potrebe organizma ili smanjena apsorpcija vitamina zbog bolesti probavnoga sistema, poremećaja izlučivanja žuči, bolesti gušterače, uzimanja nekih lijekova ili alkoholizma.
Svoju funkciju vitamini mogu obavljati samo onda ako im je sačuvana hemijska građa. Kako toplina može promijeniti hemijsku građu, mnogi vitamini termičkom obradom gube učinak što često može biti uzrok hipovitaminoze. Vitamini poput A, D, B12 mogu se pohranjivati i po nekoliko mjeseci, naročito u jetri, pa se znakovi nedostatka pojavljuju kasno nakon prestanka njihove opskrbe. Nastanak hipervitaminoze je veoma rijedak, a nastaje uzimanjem pretjeranih količina vitamina, najčešće ako se unosi prevelika doza vitaminskih pripravaka. Gotovo se uvijek odnose na vitamine topljive u mastima, naročito A i D, koji se zbog mogućnosti pohranjivanja mogu pretjerano nagomilavati u organizmu.
Vitamini se industrijski proizvode uglavnom hemijskom sintezom, potom izdvajanjem iz prirodnih tvari te biosintezom uz pomoć mikroorganizama. Tako naprimjer različite vrste kvasaca i bakterija proizvode vitamine skupine B i ergosterol (provitamin D2), a plijesni β-karoten. Koriste se u prehrambenoj industriji za obogaćivanje proizvoda te u farmaceutskoj industriji za proizvodnju bioaktivnih tvari koje povoljno djeluju na zdravlje. Nacionalni instituti za zdravlje u Americi potrošili su više od 2,4 milijarde dolara od 1999., na proučavanje vitamina i minerala. Sva istraživanja koja su se radila nisu se baš pokazala uspješnim.
U potrazi za magičnim metkom
Veliki dio problema bio je da se mnoga istraživanja o ishrani koriste na zdravim predpostavkama uključujući ideje kako ljudima treba veći unos vitamina i minerala nego što to tipična ishrana može osigurati. Prodaju se megadoze određenih vitamina, a naučnici tvrde kako je veća prednost jedne pilule vitamina dnevno nego unos voća i povrća.Hrana bogata vitaminima može izliječiti bolesti koje uzrokuju njihov nedostatak.
Još u 18. stoljeću konzumacija narandže i limete pomagala je osobama s nedostatkom vitamina. Nedavna istraživanja pokazala su da je ovaj podatak tačan, jer osobe koje dovoljno unose voća i povrća mnogo su zdravije od onih koji ih izbjegavaju. Međutim, svaki put kada su istraživači pokušali da isporuče ključne sastojke zdrave prehrane u kapsuli ti napori gotovo uvijek nisu uspjeli. Nauka još uvijek nije u stanju da otkrije sve mogućnosti voća i povrća koje se nađu na vašem stolu te da ih replicira u taletu. Zbog toga, ma koliko vam se činilo jednostavnim i praktičnim gutati tablete na dnevnoj bazi, istraživanja o dodacima prehrani pokazala su da na mnoge od njih samo bezveze trošimo novac, a pri tome su još štetne po naše zdravlje.
Sigurni vitamini
Vitamin D je presudan za zdravlje kostiju, dobar imunitet, borbu protiv upala pa čak i ublažavanje depresije. Međutim, jako malo hrane sadrži prirodan vitamin D, samo masna riba i žumanjci. U mnoge mliječne proizvode dodaje se ovaj vitamin, ali ta doza je nedovoljna za svakodnevne potrebe. Obratite pažnju prije uzimanja ovog vitamina i posvajetujte se s vašim liječnikom kako ga ne biste konzumirali previše.
Ako ne jedete mliječne proizvode, svakako biste trebali uzimati kalcij za zdrave kosti, nokte, zube i kosu. Oni koji su netolerantni na laktozu trebali bi uzimati suplement od 1000 mg, preporučuje doktorica farmacije Kimberly Robien sa Univerziteta George Washington.
Trudnice ili one žene koje planiraju postati majke trebale bi uzimati prenatalne vitamine nekoliko dana prije nego donesu tu odluku. Folna kiselina čest je sastojak ovih vitamina, a ključna je za normalan razvoj djeteta i sprječava urođene malformacije kod djeteta.
Vitamin B12 posebno bi trebali uzimati vegani, jer prehrana temeljena samo na biljkama ne uključuje meso, ribu pa ni mliječne proizvode koji su bogati ovim vitaminom. Njegova količina u biljkama nije dovoljna za pravilan rad organizma.
Vitamini koje možete, ali i ne morate uzimati u tabletama
Ukoliko se pravilno hranite onda multivitamini nisu prijeko potrebni u vašoj ishrani. Isto tako, uzimanje multivitamina samo zato jer se ne želite ili nemate vremena da se pravilno hranite neće vam donijeti mnogo koristi, naprotiv možete izazvati kontraefekt.
Mnogi kada su prehlađeni ili imaju gripu posežu za cinkom, ali ovaj vitamin lako možete izvući iz graha, orašastih plodova, cjelovitih žitarica i plodova mora.
Vitamini koje biste trebali prestati uzimati na svoju ruku
Pilule za mršanje možda su praktične, ali nisu najbolji izbor za gubljenje kilograma. One mogu čak povisiti vaš krvni pritisak, izazvati moždani udar, uzrokovati razne napade, pa čak prouzrokovati smrt. Bolje ih je izbjegavati i okrenuti se probranoj prehrani i dobrom starom vježbanju.
Sa željezom morate biti posebno oprezni, jer njegov višak u organizmu može oštetiti jetru. Prije uzimanja svakako se konzultirajte s liječnikom.
Iako su omega 3 masne kiseline nužne za zdrav organizam, najbolje ih je uzimati konzumirajući hranu poput ribe i maslinovog ulja. U obliku tableta, ako ih niste kupili na preporuku liječnika, potencijalno su opasne, jer mogu dovesti do prekomjernog zgrušavanja krvi.