Sve što niste znali o krvi

Piše: Redakcija

Šta je krv i gdje nastaje?

Postoji li umjetna krv, šta je krv i gdje nastaje, pitanja su o kojima možda ne razmišljamo svakog dana, ali je važno da znamo odgovor na njih kako bismo se s više poštovanja odnosili prema vlastitom zdravlju.

 

Šta je krv?

Krv je tekuće tkivo koje teče u zatvorenom krvnožilnom sistemu organizma.

– Organizam odraslog čovjeka sadrži 4,5 do 5,5 litara krvi.

– Krv je prijeko potrebna za funkciju svih organa i ćelija.

– Osnovna funkcija krvi je opskrba tkiva kisikom i hranjivim tvarima, kao i odstranjivanje ugljičnog dioksida i svih metaboličkih produkata.

 

Gdje nastaje krv?

– U odrasloj dobi krvne ćelije proizvodi koštana srž.

– Tokom cijelog života, svaki zdravi organizam sam proizvodi dovoljne količine svih sastavnih dijelova krvi.

 

Koji je sastav krvi?

Krv se sastoji od krvnih ćelija koje plivaju u krvnoj plazmi:

– krvne ćelije su: eritrociti, trombociti i leukociti.

– krvna plazma je tekući dio krvi i sastoji se od vode, ugljikohidrata, masti, bjelančevina, hormona, minerala i vitamina.

U jednoj kapi krvi nalazi se:

– 15 miliona trombocita

– 400 hiljada leukocita

– do 250 miliona eritrocita.

U jednoj kapi krvi: 55% plazma, 45% krvne ćelije

Eritrociti su najbrojnije krvne ćelije. Životni vijek eritrocita je 120 dana.

Hemoglobin (krvna boja) najvažniji je dio eritrocita. Glavna uloga hemoglobina je prijenos kisika i ugljičnog dioksida labilnim vezanjem za željezo.

Hematokrit je postotak eritrocita na jedinicu volumena krvi.

Leukociti brane organizam od infekcija. Vrste leukocita su:

granulociti, monociti, limfociti. Životni vijek im je najkraći.

Trombociti su značajni za zgrušavanje krvi. U krvi ostaju od 9 do 12 dana.

 

Image result for krv ilustracija

 

9 iznenađujućih činjenica o darivanju krvi

 

1. Doniranje krvi je dobro za vaše srce

Doniranje krvi može pomoći da se smanji debljina i ljepljivost vaše krvi, omogućujući tako krvi da lakše teče kroz krvne žile i brže dospije do srca.

 

2. Doniranje krvi smanjuje rizik od raka

Doniranje krvi može smanjiti rizik darivatelja od razvoja raka. Poznato je da željezo, jedan od glavnih minerala u krvi, povećava količinu oštećenja slobodnih radikala u tijelu. Međutim, istraživanje iz 2008. godine pokazalo je da doniranje krvi pomaže u smanjenju zaliha željeza, čime se smanjuje ukupni rizik od raka pojedinca.

 

3. Gubitak kalorija

Ako spašavanje života drugih ljudi i poboljšanje vlastitog zdravlja nisu dovoljni motivi da donirate krv, gubitak težine vas možda zainteresira. Prema “LiveStrongu”, po donaciji možete izgubiti gotovo 650 kalorija, što je čak i više od onog što sagorite tokom 30-minutnog trčanja.

 

4. Jedan čovjek je spasio dva miliona djece

Iako se procjenjuje da doniranjem prosječna osoba tokom životnog vijeka može spasiti gotovo 1.000 života, James Harrison je uspio sačuvati više od dva miliona života zbog rijetke krvne grupe. Harrisonova krv je sadržavala visoki nivo anti-D imunoglobulina, koji je korišten za pomoć bebama sa stanjem poznatim kao rezusna bolest. (Riječ je stanju kada krv trudne žene počinje da napada krvne ćelije nerođene bebe. U najgorim slučajevima, to može dovesti do oštećenja mozga ili smrti kod bebe)

 

5. Kokosova voda kao zamjena u hitnim slučajevima

Prema podacima “ABC Science”, u slučaju nužde, medicinski stručnjaci mogu kokosovu vodu upotrijebiti kao alternativu plazmi. Iako su daleko od identičnih, kokosova voda ima oko jedan četrdeseti nivo natrija u plazmi, dok je nivo kalija između 10 i 15 puta veći.

 

6. Transfuzija krvi se najčešće primjenjuje u sljedećim stanjima: anemija, krvarenje, operacije na srcu i velikim krvnim žilama, zloćudne bolest, presađivanje organa, presađivanje koštane srži, opekotina i kod liječenja novorođenčadi.

 

7.Nedostatak krvi najčešći je tokom praznika

Trendovi darivanja krvi pokazuju da se krv najmanje daruje tokom ljetnih i zimskih praznika, tako da, ukoliko želite darivati krv, imajte na umu ove periode.

 

8. Svake dvije sekunde neko treba krv

Prema podacima meričkog Crvenog križa, u SAD-u svake dvije sekunde neko treba krv. Osim oboljelih od raka i trauma, darivanje krvi se također koristi za operacije, akušerstvo i pacijente s određenim poremećajima u krvi.

 

9. Krvna grupa tip O pozitivna najčešće je potrebna

Ljudska krv podijeljena je u krvne grupe na osnovu prisustva ili odsustva određenih markera na površini crvenih krvnih ćelija. Osnovne i najvažnije krvne grupe su iz sastava AB0 krvnih grupa (A, B, 0, AB) i RhD krvne grupe. Iako su sve vrste krvi potrebne i prihvaćene, najpotrebnija je O pozitivna. To je najčešća krvna grupa, tako da je i najtraženija.

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti