Zdravlje

Hiljadu lica multipla skleroze

Multipla skleroza je neurodegenerativno oboljenje i autoimuna bolest koja prvenstveno “napada” bijelu masu centralnog nervnog sistema. Pogađa dugačke produžetke stanica neurona, na kojima pojedini dijelovi mijelinskog omotača upalno reagiraju i propadaju. Stoga se multipla skleroza smatra upalnom, demijelinizirajućom bolešću izazvanom imunološkim promjenama nepoznate etiologije. Kad je određeni dio mijelinskog omotača upaljen i oštećen, prenošenje impulsa kroz neurone je poremećeno, usporeno ili isprekidano, zbog čega poruke iz mozga dolaze na “cilj” sa zakašnjenjem, “greškama” ili ih uopće nema (izostaju).

-Godinama sam imala simptome, no nisam ih shvaćala ozbiljno sve dok nisam pala pred prijateljem koji me natjerao na pregled. Mislila sam da je riječ o uklještenju živca. Simptomi se pogoršavaju, no dajem sve od sebe da život proživim punim plućima. Ponekad padnem. Stvari mi ispadaju iz ruku. Sjećanja su mi maglovita, a moja lijeva strana traži upute pokvarenog GPS-a za smjer kretanja. Uvijek vam se spava, to je jedan od simptoma. Želim spavati, ali ne spavam jer želim da moj život bude ispunjen. Želim se igrati sa svojim sinom. Imam multipla sklerozu, ali sam OK – napisala je nedavno na svojim društvenim mrežama holivudska zvijezda Salma Blair.

Salma je među dva i više miliona ljudi koliko ih prema podacima Američkog društva za multipla sklerozu, u svijetu boluje od ove bolesti. Nezgodnija od ostalih je i utoliko što ima “hiljadu” lica, te što se simptomi i njihova učestalost razlikuju od osobe do osobe. Za jednu osobu, prvi simptom MS-a mogu biti utrnulost i trnci, za drugu vrtoglavica, dok je za treću to hronični umor. Bolest je nepoznatog uzroka i nepredvidljivog toka. Multipla skleroza se može pojaviti u svakom životnom dobu. Najčešće se javlja između 20. i 40. godine života. Obično se pojavljuje kod odraslih osoba u tridesetim godinama, ali je njena pojava moguća i kod djece mlađe od 15 godina. Kod djece, odnos obolijevanja od ove bolesti između spolova može biti (tri djevojčice na jednog dječaka). Primarno progresivni podtip bolesti je češći kod oboljelih osoba počev od pedesete godine života. Kao i kod mnogih autoimunih bolesti, postotak oboljelih od multipla skleroze viši je u ženskoj populaciji, s tendencijom rasta. Kod djece, odnos oboljelih među muškarcima i ženama je još izrazitiji, dok iznad pedesete godine starosti, multipla skleroza zahvata muškarce i žene gotovo podjednako.

Rani simptomi i znaci multipla skleroze su obično blagi, zbog kojih oboljela osoba najčešće u početku ne traži medicinsku pomoć niti mišljenje specijaliste, a sami simptomi dođu i prođu, tako da ponekad tek nakon drugog ili nekog od narednih napada liječnik od bolesnika saznaje da je pacijent i ranije imao tipične početne simptome ove bolesti koji su nestali nakon nekoliko dana.

POČETNI SIMPTOMI

•dupli vid
•miješanje crvene i zelene boje ili čak sljepilo na jednom oku
•neobjašnjivi vidni problemi obično se poboljšavaju tek u višim stadijima bolesti
•kod većine bolesnika javlja se i slabost mišića u udovima i problemi s koordinacijom i ravnotežom u toku bolesti.
•umor može biti izazvan fizičkom iscrpljenošću koja se može otkloniti odmaranjem, iako ovaj simptom može poprimiti oblik stalnog umora
•brojni bolesnici imaju simptome kao što su neosjetljivost, svrab kože, trnci, dok drugi mogu osjećati bolove
•teškoće govora, premor i vrtoglavica su često prisutne tegobe
•oko polovine ljudi s MS ima kognitivne teškoće poput poremećaja: koncentracije, pažnje, pamćenja, teškoće rasuđivanja i takvi simptomi su često blagi i obično se previđaju i zanemaruju
•depresija koja je povezana s kognitivnim problemima drugo je zajedničko obilježje oboljelih od multipla skleroze
•blizu 10 posto bolesnika pati od težih psiholoških poremećaja
•kod 60 posto oboljelih toplota može uzrokovati privremeno pogoršanje mnogih simptoma. U tim slučajevima smanjenje toplote eliminira ove probleme. Zbog toga plivanje može biti dobro za ljude s multipla sklerozom.
•simptomi i znaci multipla skleroze zavise od lokalizacije promjena i jačine upale mijelinskog omotača neurona. To je razlog zbog čega su simptomi multipla skleroze toliko različiti i zašto ih je teško predvidjeti.
•iako mozak i kičmena moždina imaju velik rezervni kapacitet, mnoga područja upale mijelinskog omotača neće dati nikakve simptome.
•na mjestima nestanka mijelinskog omotača nastaju ožiljci koji se nazivaju skleroza, plak ili lezija.
•klinički znaci i simptomi mogu uzrokovati poremećaje vida, senzorne poremećaje, poremećaje koordinacije pokreta i ravnoteže, poremećaj mokrenja, defekcije i seksualnih funkcija, intelektualnih funkcija itd.
•nikada jedan bolesnik nema sve simptome, a neki se simptomi pojavljuju češće u ranoj fazi bolesti, dok simptomi otežanog kretanja, povećanog tonusa mišića u nogama, smetnje mokrenja i nestabilnost u hodu i stajanju češće nastaju u kasnijoj fazi bolesti.