Dr. Amela Kadrić-Kadić: Sve što niste znali o dentalnoj traumi

Piše: Lejla Bejdic

Dr. Amela Kadrić-Kadić, ljekar na specijalizaciji iz oralne hirurgije

PITALI SMO STRUČNJAKA ZA VAS

Dentalna traumatologija je grana stomatologije koja se bavi epidemiologijom, etiologijom, prevencijom, dijagnozom i terapijom traume vilica i okolnih tkiva. Predmet njenog interesovanja su posttraumatske sekvele kao što su resorpcija korijena i njihov tretman. Povrede ili lomove zuba nekad ne možemo spriječiti, ali je vrlo važno znati da je vrijeme koje protekne od trenutka povređivanja do terapijskog djelovanja od izuzetnog značaja. Da bi statistika išla u korist spašavanja zuba, promocija i  edukacija iz oblasti dentalne traumatologije  je veoma bitna za podizanje svijesti o značaju promptonog reagiranja u datim situacijama. Eukacije u vidu prezentacija u okviru kojih bi se davali savjeti za djecu, roditelje i svakako učitelje/odgajatelje, jedan je od načina. Prije nego što posjetite svog stomatologa, koji je ključna figura kod povreda i lomova zuba, nije na odmet da znate i nekoliko važnih savjeta. Kod loma krunice zuba (gleđi ili dentina), ukoliko nađete odlomljeni dio možete ga sačuvati i donijeti stomatologu. Ako je došlo do pomijeranja zuba iz svog ležišta, nemojte sami pokušavati da ga vratite na svoje mjesto. Zub koji je potpuno izbijen iz vilice sačuvajte i što prije idite kod stomatologa. Takav zub držite za krunicu, a ne za korijen, isperite vodom i nemojte ga trljati.

KAKO NASTAJE TRAUMA ZUBA?

Trauma nastaje izlaganjem zuba nekoj sili koja može biti jača ili slabija te uzrokovati  lom tvrdog  zubnog tkiva i/ili struktura  koje fiksiraju zub u kost. Sila koja uzrokuje traumu može biti direktna (pad s bicikla pri čemi zub direktno udara o tlo), ili indirektna (udarac u donju vilicu pri čemu donji zubi udaraju u gornje). Karakteristike traumatskih povreda je da su one brze, iznenadne i nepredvidive. Glavne kategorije traumatskih povreda su : namjerne(samoubistva, ubistva, porodično nasilje,ratne povrede i sl.) i nenamjerne (povrede u kući, pri rekreacijama, sportske povrede, povrede na poslu i u motornim vozilima).

Zubi koji su najviše izloženi traumatskim povredama su gornji centralni sjekutići, a zatim bočni sjekutići.

KO JE NAJVIŠE IZLOŽEN POVREDAMA ZUBA?

Populacija koja je najviše izložena povredama zuba su djeca. Ona su neprekidno fizički aktivna pa su padovi njihova svakodnevnica. Uglavnom stradaju prednji zubi. Ponekad ozljede izgledaju zastrašujuće upravo zbog oštećenja okolnih mekih tkiva – usne, područja oko usana, zubnog mesa.

KLASIFIKACIJA POVREDA

Prema Svjetskoj Zdravstvenoj Organizaciji (WHO), izvršena je podjela:

  1. povrede tvrdih zubnih tkiva i pulpe
  2. povrede parodontalnih tkiva (potpornog aparata zuba)
  3. povrede koštanog tkiva
  4. povrede gingive /zubnog mesa i oralne sluznice

POSTUPAK PRI LIJEČENJU PACIJENATA S POVREDOM ZUBA

Pacijenta s povredom zuba posmatramo kao hitan slučaj. Ako se radi o djetetu, roditelji bi trebali biti smireni, od stomatologa bi trebali dobiti ukratko objašnjene  terapeutskih mogućnosti, težinu povrede i prognozu povrijeđenog zuba. Uzimanje podataka i njihovo unošenje u karton je neophodno i ono nam predstavlja sudsko-medicinski dokument. Bitno je navesti kada, gdje i kako je došlo do povrede, da li je već negdje obavljen stomatološki pregled i ukazana prva pomoć.

Zub koji je traumatiziran i pomičan fiksira se tzv.splintom – metalnom žicom ili kompozitnim vlaknima koji imobiliziraju zub tokom 7 dana i potiču ga na oporavak. Ako je zub pomaknut sa svoje prirodne pozicije, vraćamo ga na njegovo mjesto te također imobiliziramo 2-3 sedmice. To vrijeme nam je neophodno da se opravi periodontalni ligament te ponovo uspostavi čvrsta veza zuba i kosti. Imobilizacija zuba je postupak povezivanja mobilnog zuba s ostalim zubima u vilici u fiksnu jedinicu koja se naziva splint. Pacijentu se preporučuje uzimanje mekše hrane, četkanje zuba mekšom četkicom i ispiranje usta otopinom hlorheksidina tokom prve sedmice. Također se radi RTG kontrola svake sedmice tokom prvog mjeseca, nakon 3 do 6 mjeseci i jednom godišnje u prvih pet godina.

Uspješnost spašavanja zuba koji su potpunosti izbijeni iz kosti ovisi o tome koliko dugo su van usta te u kakvom su mediju  bili odloženi prilikom transporta do stomatologa. Unutar dva sata od traume mogućnost spašavanja periodontalnog ligamenta je relativno visoka. Međutim, pulpa zuba (živac) se u tom slučaju neće spasiti jer su traumom presječene krvne žile koje hrane zub, kao i njegov osjetni živac. Iz tog razloga zub se mora liječiti jer će u protivnom taj mrtvi dio pulpe dovesti do upale, ali i promjene boje u sivo.



VAŽNO JE ZNATI !!!

Najbolji način kako transportirati zub do stomatološke ordinacije je alveola, odnosno prirodno mjesto zuba u njegovoj kosti. Međutim, dobar medij je i pljuvačka, mlijeko, te fiziološka otopina. Loš izbor bit će suha maramica, obična voda ili alkohol, jer će tako zub dehidrirati i teže se prihvatiti nazad. Ako replantacija i ne uspije, izbijeni zub može služiti kao privremeno rješenje koje je fiksirano do konačnog rada (zubni implantat ili most).

Ukoliko se nađete u nekoj od navedenih situacija, nemojte paničariti nego odmah reagirajte. Krvarenje i eventualno prašinu s rane isprite običnom vodom da biste vidjeli šta je od tkiva povrijeđeno. Odmah se javite najbližem stomatologu koji će vam postaviti dijagnozu i krenuti s pravodobnim i adekvatnim liječenjem u namjeri da vam spasi zub.

Postupak pri spašavanju zuba

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti