Zdravlje

Neka vaša djeca slušaju Mozarta: Njegova muzika opušta i pomaže u učenju

Muzika je puno više od puke zabave i umjetnosti – ona dokazano ima terapijski i ljekoviti učinak.  Naše uho nije samo slušni organ, ono je ključno i za osjećaj ravnoteže, poimanje prostora i vremena te za komunikaciju, pjevanje i plesanje. 

Istraživanja su pokazala da slušanje klasične muzike ima dugotrajne pozitivne učinke na ljudsko zdravlje, učenje i ponašanje.

Takva je muzika posebno korisna za djecu s autizmom jer pomaže njihovoj senzornoj integraciji, odnosno načinu na koji njihov mozak prima, procesira i obrađuje informacije koje mu pristižu putem osjetila.

Poznato je da su djeca s autizmom i poteškoćama u razvoju hipersenzibilna kad je riječ o zvukovima te ih ili potpuno ignoriraju ili ih se panično boje.

No, muzika određenih frekvencija na njih djeluje jako poticajno i pomaže im da se postupno otvore prema vanjskom svijetu.

Terapija muzikom na njih može djelovati i tako da isključi reakciju „bori se ili bježi“, a usto obnavlja i poboljšava njihove moždane funkcije.

Neka su djeca upravo zahvaljujući terapiji muzikom izašla iz autističnog spektra – i to bez lijekova i nuspojava koje uz njih idu, tvrdi Alternativa Za Vas. 

Dobrobiti visokih frekvencija

Kad je riječ o autizmu i ADHD-u, Mozartova muzika pokazala se osobito djelotvornom. Većina je njegovih djela u višim frekvencijama, koje stimulativno djeluju na mozak djece s razvojnim poremećajima.

Naime, što je frekvencija zvuka viša, to se jače aktivira mozak te poboljšava pozornost i sposobnost slušanja, koja je inače slaba tačka kod djece s autizmom i sličnim poremećajima.   

Terapijskim utjecajem muzike bavio se Don Cambell, autor knjige „Mozart efekt: primjena moći muziae na iscjeljenje tijela, jačanje uma i oslobođenje kreativnog duha“.

On, naime, savjetuje roditeljima koji imaju hiperaktivnu djecu da im kod kuće što češće puštaju upravo muziku visokih frekvencija.

Prema Cambellovu mišljenju, pola sata slušanja Mozartovihkompozicija čini čuda za ovakvu djecu! Poželjno je i da djeca sama stvaraju svoju muziku, primjerice da sviraju bubnjeve ili neke druge jednostavnije instrumente.

To će im također pomoći u prevladavanju svakodnevnog stresa koji proživljavaju. Mozartova muzika terapeutski djeluje na djecu koja imaju:

-autizam

-ADD i ADHD

-cerebralnu paralizu

-Downov sindrom

-neuromišićne i koštane poremećaje

-probleme sa spavanjem i s odlaskom na nuždu

-imunološke poremećaje

-poteškoće u učenju

Mozart – najsnažniji terapijski učinak

Francuski ljekar Alfred Tomatis, kojega nazivaju i „Einsteinom zvuka“, kaže kako su Mozartove kompozicije„vrlo jednostavne, čiste i ponavljajuće“, a mozak voli repetitivnost, odnosno ponavljanja. 

U usporedbi s drugim kompozicijama poput Bacha ili Beethovena, Mozart ima, kaže dr. Tomatis, najsnažniji terapijski efekt.

Zahvaljujući visokim frekvencijama, njegove kompozicije djeluju energizirajuće te snažno stimuliraju moždani korteks, vestibularni sistem (zadužen za ravnotežu) i slušne funkcije.

Jačanje mišića u uhu

Djeca s autizmom i drugim poremećajima često su jako osjetljiva na određene frekvencije te se zatvaraju u svoj svijet.  No, slušajući Mozarta, ova djeca doslovno jačaju mišiće u uhu, koji onda zahvaljujući tome postaju i bolji filteri za ugodne i neugodne zvukove.

Djeca tako razvijaju sposobnost tzv. zvukovnog ili auditivnog zumiranja (slično vizualnom zumiranju, samo kod auditivnog zamislite da je leća za „zoom“ skrivena u uhu).

Zahvaljujući razvijenoj sposobnosti „zumiranja“ zvukova u njihovu se životu počinju događati fantastične promjene – odjednom se uključuju u socijalne interakcije, gledaju sugovorniku u oči te općenito dobro reagiraju na zvukove.

Djeci s ADHD-om i autizmom koja su jako hiperaktivna pomoći će i slušanje gregorijanskih napjeva, koji djeluju kao prava antistresna terapija.

Tajna tih napjeva krije se u tome što je svaki stih otpjevan u jednom dahu, što ima vrlo umirujući učinak.  Takvi napjevi imaju i revitalizirajući učinak te njihove frekvencije posebno dobro pomažu i djeci koja su umorna i teško ih je motivirati.