Sunce ima blagotvoran efekat na naš organizam ako se izlažemo u odgovarajuće vrijeme i u odgovarajućoj mjeri. Svako pretjerivanje može da nam škodi. Sunčevo zračenje se dijeli prema spektru talasne dužine na infracrveno koje je odgovorno za osjećaj toplote, zatim na vidljivo zračenje i ultravioletno UV zračenje. UV zračenje moze biti UVA, UVB i UVC zračenje. UVA i UVB zračenja su koja dovode do tamnjenja kože, crvenila i opekotina. Dugotrajnim izlaganjem ovim vidovima zračenja dolazi do fotostarenja kože (prijevremeno starenje kože koje dovodi i do kancerogeneze). Veoma je važno naglasiti da je štetno djejstvo UV zračenja prisutno i pri dozama koje ne izazivaju crvenilo, da je efekat kumulativan i da svaka pigmentna promjena na koži koja je izložena UV zračenju može da krene ka malignim promjenama.
Ukoliko se radi o ozbiljnijem ostećenju kože, u vidu plikova, povišene tjelesne temperature i groznice javiti se najbližoj zdravstvenoj ustanovi
ALERGIJA NA SUNCE
Osobe koje su alergične na sunčevo zračenje već pri prvom izlaganju Suncu imaju promjene na svim otkrivenim dijelovima kože, u vidu crvenila, osipa, otoka i svrbeža. Oni zahtijjevaju poseban vid liječenja i zaštite radi ublažavanja tegoba. Alergija na Sunce postoji, ali je rijetka.
PRIPREMA KOŽE PRIJE SUNČANJA
Kožu za sunčanje u ljetnom peridu treba početi pripremati već početkom proljeća. Najbolji način je zdravom prehranom, unosom vitamina, minerala, antioksidanasa. Uvesti u ishranu hranu bogatu beta karotenima tzv. antioksidansima, vitaminom C, B, i E. Uraditi hemijski piling kože, dubinsku hidrataciju i koristiti kreme za njegu kože koje hidratiziraju namijenjenu isključivo za vaš tip kože. Svakako se opredijelite za stručno lice. Ne izlagati se odmah Sunčevim zracima, već to raditi postepeno. Nezaštićena i nepripremljena koža na Suncu vrlo brzo se zacrveni i izgori. I samim tim dolazi do oštećenja i do promjena na nivou ćelije, a samim tim i DNK.
UPOTREBA SOLARIJA
Ne koristiti solarij jer izlaganje vjestačkom izvoru UV zraka značajno povećeva rizik od raka kože! Ne postoji dobar ili loš solarij, svi na isti način štete koži.
NAJBOLJA ZAŠTITA OD SUNCA
Najbolja zaštita od Sunca je neizlagati se Sunčevom zračenju. Ovo je lako reći, ali u realnom životu teško sprovesti u djelo. Važno je svakako pridržavati se savjeta o zaštiti, ne izlagati se Suncu od 10 do 16 sati, koristiti adekvatnu hemijsku zaštitu s SPF uz naravno mehaničku zaštitu u vidu odjeće, šešira i odgovarajućih naočala.
IZGORILI SMO
Ukoliko se desi da izgorimo na Suncu važno je neizlagati se više Suncu, unositi veće količine tečnosti, rashlađivati mjesta s crvenilom hladnim oblogama od vode. Nanositi hidratantne kreme u debelom sloju. Ukoliko se radi o ozbiljnijem ostećenju kože, u vidu plikova, povišene tjelesne temperature i groznice javiti se najbližoj zdravstvenoj ustanovi.
PROBLEMATIČNA KOŽA NA SUNCU
Najbolja zaštita od Sunca za ljude koji imaju problematičnu kožu jeste da prije odlaska na ljetovanje, planinu, rijeku, jezero, selo, se konsultuju s dermatovenerologom o zaštiti od Sunca i kako se ponašati ako se problematika na koži pogorša u toku ljeta. U svakom slučaju ne koristiti samoinicijativno kreme i losione sa zaštitnim faktorom koji nije namjenjen vašim potrebama. Danas na tržištu postoji jako kvalitetna dermatokozmetika namijenjena svakoj problematici.
MADEŽI NA KOŽI
Za madeže na tijelu važe ista pravila, koristite prozračnu odjeću svjetlijih boja, šešir sa širokim obodom i naočale. SPF 50 UVA/UVB u vidu krema koje treba nanositi svakih dva sata obilno na svu kožu. Prije izlaska na Sunce potrebno je kožu namazati 30 minuta ranije. Ne izlagati se Suncu u periodu od 10 do 16 sati!
Najčešći mitovi koje trebamo razbiti:
Brojne su teorije i mitovi, od kojih mnoge neprovjerene vezane za izlaganje kože suncu. Dr. Vesna Stanojević, specijalista dermatovenerolog ih je razriješila sa stručnog stanovišta:
VAŠA KOŽA JE ZAŠTIĆENA U VODI
Netačno, mokra koža je osjetljivija na Sunce pa može izgorjeti oko četiri puta brže nego suha, jer 50 posto UV zračenja prolazi kroz vodu. Pijesak na plaži reflektuje 20 posto UV zračenja.
U ZATVORENIM PROSTORIJAMA NE TREBA KORISTITI ZAŠTITU
Ukoliko ne postoji šansa od refleksije zračenja od vode (mora, rijeke ili bazena) zaštitni faktor nije potreban. Međutim danas se u svijetu sve više skreće pažnja na zračenja od raznih aparata kojima se koristimo u svakodnevnom radu. U ovom slučaju mislimo na mobilne telefone, tablete, ekrane računara, laptope, i tu govorimo o BLUE LIGHT zračenju. O štetnosti ovog vida začenja s ekrana mobilnih telefona već sada postoje brojni naučni dokazi, pa postoji i dermatokozmentika u koje je uključena i zaštita od tzv. plave svjetlosti, a vrijeme će svakako pokazati prave štetnosti od pretjerane izloženosti svjetlosti ekrana.
KADA POTAMNITE NE MORATE NOSTI ZAŠTITU ZA KOŽU
Netačno, zaštita za kožu treba stalno biti prisutna na koži.
IZA STAKLA SMO ZAŠTIĆENI
Prozorska stakla mogu štititi od UVB zračenja, ali ne i od UVA zračenja!!!
U HLADU NE MOŽEMO IZGORJETI
Netačno, zbog refleksije UV zračenja, od vodu, pijesak pa čak i travu može se izgorjeti.