Interijer

Dušan Jovanović: Pametna kuća je lični i društveni benefit

Nekada je pametna kuća bila predmet zabave bogataša i informatičkih zanesenjaka. Danas ona postaje normalna kao što je, naprimjer, normalna struja i voda u kući. Dolazi vrijeme kada će kuća bez pametne instalacije biti kao kuća bez internetskog priključka. Pametne kuće su objekti koji posjeduju veliki stepen automatizacije kao i mogućnost komunikacije članova domaćinstva sa samim aparatima i uređajima u kući. Naime, svaka pametna kuća ima ugrađen centralni upravljački sistem koji integrira više sistema, među kojima su grijanje, potrošnja tople vode, hlađenje i rasvjeta. Mogućnost upravljanja ovim sistemima putem pametnih uređaja i s jako udaljenih destinacija, obezbjeđuje njenim korisnicima kontrolu nad potrošnjom energije. A upravo zbog racionalnog trošenja energije smatra se da pametne kuće doprinose i očuvanju okoliša.

O iskustvima projektovanja i življenja u pametnoj kući govori nam arhitekt Dušan Jovanović. S kolegicom Zoricom Penusliski prije deset godina projektovao je prvu pametnu kuću u našoj zemlji, smještenu u sarajevskom naselju Vraca. Za ovaj projekt dodijeljena im je nagrada za najuspješnije arhitektonsko ostvarenje u Bosni i Hercegovini u razdoblju 2006/2007. godine, a Dušan danas o ovom projektu govori prije svega s aspekta uštede energije.

Vi ste korisnik, ali i jedan od arhitekata sarajevske pametne kuće. Šta koncept ove vrste kuće u Vašem slučaju podrazumijeva?

– Pametna kuća je kompletno automatizovana, počevši od grijanja, mogućnosti paljenja svjetala i pomjeranja zavjesa… Ustvari, ima 90 posto stvari koje su na struju i njima se može daljinski upravljati. Recimo, kada sam na godišnjem odmoru, putem mobitela palim i gasim sva svjetla, što je dobro zbog potencijalnih lopova.

Šta izgradnja jedne ovakve kuće podrazumijeva u građevinskom smislu, da li su korišteni neki posebni materijali?

– Ne. Korišteni su kvalitetni materijali koji se standardno koriste. Kuća ima ventilirajuću fasadu, koja je malo bolja toplinska izolacija, jer ima termo izolaciju i plus zrak koji cirkuliše između. U principu su to standardni materijali, samo je malo bolje dizajnirana.

Pametne kuće imaju centralni upravljački sistem koji integrira više sistema (grijanje, hlađenje, potrošnju tople vode…). Koliko je ovaj upravljački sistem efikasan s aspekta uštede energije?

– Apsolutno je efikasan, naročito zbog grijanja i hlađenja. Za svaku sobu se mogu zadati posebni parametri koji određuju kolika će biti temperatura, bilo da je riječ o dnevnom boravku ili spavaćim sobama. Svaka soba ima zadanu temperaturu i prostorija se automatski grije, a zatim se sistem isključuje kada se postigne zadana temperatura. Ili, možete namjestiti da nećete uopšte naveče da vam se grije dnevni boravak, jer nema nikoga, ali da se grijanje uključi prije ustajanja u pola šest ili već kada.

Kakva je pametna kuća s aspekta energijske efikasnosti?

– Ona je dobro termički izolovana tako da je u principu potrebno i malo energije kako biste je ugrijali unutra. Sada se i po gradu prave velike zgrade s termičkom izolacijom. Naime, sam zid bez termoizolacije propušta energiju, te vi grijete, a energija izlazi van. Samim tim, ova kuća je dobro izolovana i potrebno je jako malo energije da se sve zagrije.

Može li se svaka pametna kuća definirati kao energijski efikasna?

– Ne. Zavisi koje instalacije na nju postavljate. Imate u hotelima pametnu sobu, što je vezano samo za funkcije otključaj, zaključaj, upali svjetlo, te funkcije oko TV-a i slično. Bitno je ono što troši energiju, a to su mašinske instalacije, znači grijanje i hlađenje. Na osnovu toga se definiše da li je energijski efikasna ili ne.

Jesu li pri izgradnji pametne kuće potrebna mnogo veća sredstva u odnosu na izgradnju „obične“?

– Jesu apsolutno. Problem je u tome što kod nas država ne daje subvencije, što znači da ako ovdje želite da izgradite energijski efikasnu kuću, to je skuplje nego u Njemačkoj. Jer, ne znam sad sigurno, ali mislim da su i Hrvati počeli, ali vi vani ukoliko koristite solarnu energiju za zagrijavanje tople vode, kao što to ja radim, za taj sistem vam 60 posto sredstava daje država. A kod nas to nije zastupljeno.

Nakon koliko se, uzimajući u obzir uštedu energije, može očekivati povrat uloženih sredstava?

– Moja kuća je rađena prije otprilike devet godina, ali su sada uređaji mnogo efikasniji i brži je povrat uloženih sredstava nego u periodu kada sam ja pravio kuću. Ja mogu očekivati povrat nakon deset, ali ljudi koji sada prave ovu vrstu kuće mogu očekivati povrat i prije, nakon pet-šest godina.

Može li se Vaša kuća definirati kao isplativa?

– Zbog efikasnosti može. Jer, evo prošlo je skoro deset godina kako je imam i meni će se sve ulaganje isplatiti kroz manju potrošnju energije.

Jesu li troškovi održavanja ove vrste kuće veći nego u „običnoj“ kući?

– Nisu. Održavanje je smanjeno na minumum.

 Koju korist ima pojedinac kao vlasnik, a koju društvo kada je riječ o izgradnji pametnih kuća?

– Društvo generalno ima korist, jer se manje energije troši, mada je to samo jedna kuća i samim tim i mala količina energije. U tom smislu je benefit za društvo, a meni lično je benefit jer sam maksimalno smanjio troškove za grijanje i hlađenje.

Kada s ove vremenske distance pogledate unazad, biste li se ponovo „upustili“ u ovaj projekt?

– Naravno. Samo što je sada za ovih devet-deset godina otkako sam ja počeo da gradim ovu kuću tehnologija mnogo napredovala. Svi ti uređaji su sada mnogo efikasniji i bolji. Tako da je ušteda veća, a i povrat investicija je puno brži nego kada sam ja pravio kuću.

Može li se reći da je pametna kuća na neki način olakšala Vaš život?

– Ništa naročito u odnosu na obične kuće. Samo što ja, naprimjer, ne ložim nego na računaru ukucam želje u vezi s grijanjem i hlađenjem. Automatski se dopunjava voda u bojleru preko solara, bazen se isto tako dogrijava zahvaljujući solarnoj energiji. Samim tim se ne troši energija za zagrijavanje vode.

Je li za funkcioniranje solarnih panela neophodno da grije Sunce?

– Solari rade i kada nije baš direktno sunčano, ali naravno u manjem kapacitetu. Tako da kotao mora dogrijavati u situacijama kada nema direktne Sunčeve svjetlosti.

 Sarajevska „pametna“ kuća

Dušanovoj kući, koja je smještena u sarajevskom naselju Vraca, dodijeljen je epitet pametne, jer je projektovana i izvedena uz primjenu svih poznatih savremenih instalacija, što podrazumijeva:

  1. Daljinsko upravljanje i mogućnost vremenskog programiranja putem: daljinskog upravljača, touch screenova, plazme, telefona i interneta. Ovo upravljanje se primjenjuje nad ulaznim kapijama, rasvjetom, grijanjem i klimatizacijom, te vanjskim i unutrašnjim roletnama i zavjesama;
  2. Korištenje različitih energetskih izvora:
  • toplinska pumpa na gas koja grije i hladi trpezariju, kuhinju i dnevni boravak s galerijom,
  • solarni kolektori koji obezbjeđuju djelimičnu količinu energije potrebne za grijanje bazena i sanitarne vode,
  • dva kondenzaciona kotla na gas koji se koriste za grijanje preostalih prostorija, za podno grijanje kao i dogrijavanje bazena i sanitarnih voda;
  1. Ugrađena bazenska klima komora koja stvara isti ugođaj zimi kao i ljeti, kako po temperaturi tako i po vlažnosti zraka;
  2. Rasvjeta je projektovana i po scenama i pojedinačno s mogućnošću promjene intenziteta;
  3. Centralni usisivač smješten je u suterenu i povezan sa svim prostorijama u objektu.

 Sadržaj objavljen s ciljem promocije ekološke osviještenosti i zaštite okoliša/ Fond za zaštitu okoliša i projekt „Živimo prirodu“