LifestyleZdravlje

Zbog glukozno-fruktoznog sirupa iz keksa ste halapljivi

Svaki put obećate sami sebi da ćete pojesti samo jedan keks iz pakiranja? Ili samo jednu kockicu čokolade, samo malo sladoleda, samo jednu čašu gaziranog soka…? Ali rijetko kad ili nikad vam ne uspije? Ipak, izgleda da niste krivi samo vi, jer stručnjaci kažu da svi ti slatkiši i grickalice sadrže nešto što nas tjera da jedemo dalje, a to je glukozno-fruktozni sirup.

Zamjena za šećere

Jeste li već čuli za glukozno-fruktozni sirup? To je vrsta kukuruznog sirupa. Proizvodi se na takav način da se uz pomoć enzima dio glukoze pretvara u fruktozu, kako bi se dobila željena slatkoća. Nastaje mješavina glukoze i fruktoze, koja se zove glukozno-fruktozni sirup. Proizvođači često koriste glukozno-fruktozni sirup, jer je znatno jeftiniji od šećera. Osim toga, produžava rok trajanja proizvoda. Naravno da je ovakav aditiv itekako “dobrodošao” u svijetu brze hrane. Glukozno-fruktozni sirup se naširoko koristi kao zamjena za šećer u mnogim gaziranim pićima, sokovima, jogurtima, žitaricama, pecivima i gotovim supama. Nažalost, kao i mnogi drugi aditivi, ovaj sirup ima razarajuće djelovanje na naše zdravlje.

Zašto je sirup opasan?

Glukozno-fruktozni sirup ne predstavlja opasnost samo za našu liniju, već je i otrov za naše tijelo, jer ga mozak ne doživljava kao hranu. Fruktoza, poput glukoze, jeste jednostavni šećer. Jedina razlika je u tome da fruktoza u naša crijeva dospijeva puno sporije nego glukoza, a zatim sporije ulazi u krvotok – zbog toga je njena apsorpcija ograničena. Krvotokom fruktoza pristiže u jetru, gdje se ona ili pretvara u glukozu i pohranjuje u obliku glikogena ili se pretvara u masno tkivo i pohranjuje u blizini vitalnih organa.
Istraživanja na dvije grupe djece dokazala su da fruktoza usporava metabolizam i uzrokuje gojaznost. Osim toga, pronađeno je da glukozno-fruktozni sirup u sebi sadrži značajne količine žive, koja se koristi u procesu prerade glukoze.

Za šta je sve kriv ovaj sirup?

– povećava količinu masnih ćelija u blizini srca, jetre i drugih vitalnih organa
– potiče nastanak dijabetesa, gojaznosti i srčanih oboljenja
– povećava nivo triglicerida
– usporava metabolizam
– negativno utječe na rad bubrega
– povećava krvni pritisak
– povezan je s osteoporozom, anemijom, karijesom i osteoartritisom

Varka za mozak

Mnogi naučnici, među kojima je i Robert H. Lustig, smatraju da je upravo fruktoza odgovorna za nevjerovatan porast gojaznosti i srčanih oboljenja u svijetu. Problem je u tome da je glukozno-fruktozni sirup varka za mozak, jer fruktoza našem organizmu ne daje signal o sitosti. Najopasniji sastojak ovoga sirupa je fruktoza, koja na umjetan način pojačava apetit i dovodi do mnogih zdravstvenih problema. Fruktoza moždanim ćelijama daje nejasne signale o sitosti organizma. Prema riječima doktora Carela Le Rouxa, ako jedemo šećer, naše tijelo izlučuje inzulin koji moždanim ćelijama šalje informaciju da smo dovoljno pojeli. Visoke vrijednosti inzulina zatvaraju naš apetit. Fruktoza ne potiče takvo obilno lučenje inzulina i zbog toga nemamo osjećaj da smo siti.

Uzrok gojaznosti

Tragično je da vlade širom svijeta daju nove poticaje za uzgajanje kukuruza iz kojeg se radi ovaj sirup. Statistika pokazuje da je čak 33 posto djece gojazno, a godišnje trošimo milijarde dolara za liječenje zdravstvenih problema povezanih s gojaznošću. Zbog svega navedenog, sljedeći put kad posegnete za omiljenim keksima na polici supermarketa, pogledajte njihov sastav. Ukoliko pronađete na etiketi glukozno-fruktozni sirup, odustanite od kratkoročnog uživanja, koje bi vas moglo koštati zdravlja.

Gazirana pića ne gase žeđ

Iako se može činiti glamuroznije popiti čašu gaziranog pića nego obične vode, cijela priča nije nimalo glamurozna. Naime, dokazano je da gazirano piće ne gasi žeđ. Šećer iz gaziranog pića izvlači svu slinu iz usta, koja ostaju suha i jednostavno nas potiču da nešto pregrizemo. Dakle, osim što gaziranim pićem dobivamo samo prazne kalorije, potiču nas na grickanje i jedemo više nego što bismo to učinili nakon čaše vode.