Koliko puta se razgovor između vas i vašeg školarca odvjao ovako: Kako je danas bilo u školi? Dobro. Šta ste radili? Ništa. Odgovori vas nerviraju? Nemojte odustati, riječ je o djetetu i osjetljivoj dobi. Objedinili smo najvažnije savjete nekoliko jednako važnih stručnjaka iz ovog područja, slijedite ih, situacija će se popraviti, a vaše dijete „propjevati“.
POSTAVLJAJTE DETALJNA PITANJA
Na općenita i neodređena pitanja dobit ćete i takav odgovor. Raspitajte se o nekim specifičnim situacijama i događajima, naprimjer: “Šta ste igrali na fizočkom danas?”, “S kim si se družio ili družila na školskom odmoru?” ili “Koji predmet ti je danas bio najzanimljiviji ili najdosadniji?“.
PAMTITE IMENA NJEGOVIH PRIJATELJA
Kad djeca krenu u školu, krug njihovih prijatelja i djece s kojom komuniciraju i druže se naglo se povećava, a roditeljima postaje teže zapamtiti sva imena koja dijete spomene prepričavajući svakodnevne događaje iz škole. No, imajte na umu da su njihovi vršnjaci tema koja će ih potaknuti na priču, a vama omogućiti da bolje upoznate svoje dijete i saznate kako funkcionira u društvu i razvija odnose s vršnjacima. Stoga već prvog dana škole zapišite u notes imena djece s kojom vaš prvačić ide u razred, a zatim na popis dodajte svako novo ime koje spomene ili uz pojedina imena dodajte neke specifične detalje koje dijete ispriča. To će vam dati obilje materijala za razgovor uz ručak i mogućnost da postavite konkretna pitanja o njegovim prijateljima, naprimjer: “Sjediš li još s Edinom?”, “Je li Ema ispravila jedinicu iz matematike?”, “Jesu li Dini roditelji kupili psa kojeg je želio?”
I NJIMA TREBA TIME OUT
Kao što i odraslima nakon napornog radnog dana treba neko vrijeme da se opuste, isto vrijedi i za djecu. Stoga, ako dijete iz škole dođe kući na ručak ili večeru, nemojte ga odmah zasuti pitanjima o školskim temama i događajima: odaberite neke ležernije, neobavezne teme, poput njegovih omiljenih filmova i igara, a školske probleme ostavite za kasnije kad se dijete malo opusti. Naučite ga vještini razgovaranja, tako ćete razviti i prijateljstvo. Objasnite mu šta je kvalitetna komunikacija i u kojim mu sve situacijama u životu može biti korisna, pokažite mu i šta sve čini komunikaciju između dvoje ljudi – od pogleda, govora tijela do pažljivog slušanja, poticanja i odgovaranja na pitanja. Pitajte dijete kako bi se ono osjećalo da, kad njega nešto zanima, umjesto odgovora kažete mu jednu riječ gledajući u trpezu ili nešto drugo.
PREPRIČAJTE I VI SVOJ DAN
“Danas sam se tako dobro osjećala kad sam…” ili “Uh, danas sam imala jako težak posao, ali prisilila sam se i uspješno ga završila…”, a nakon toga bit će prirodno da svoje dijete pitate “Je li se i tebi danas dogodilo nešto posebno lijepo.
POIGRAJTE SE
Djeca predškolske i rane školske dobi imaju bujnu maštu i vole priče. Stoga možete razgovor o školi pretvoriti u igru pričanja priča. Naprimjer, vi započnite rečenicu “Danas sam u školi sjedila pored…”, a zatim pustite dijete da je dovrši. Pa opet vi nastavite “Otvorila sam torbu i izvadila…,jer smo prvi čas imali…”. Ubacite u priču i malo šale kako biste nasmijali dijete ili ga potaknuli da vas ispravi, naprimjer: “Tokom odmora spremila sam stvari u torbu, pokrila se kaputom i odspavala” – u tom trenutku dijete će se vjerovatno početi smijati vašoj verziji priče ili će požuriti da vas ispravi: Nisam spavala, mama!” Iz ovakve poluozbiljne pričice možete saznati kako je vaše dijete provelo dan u vrtiću ili školi i uz to se dobro zabaviti, a na taj način s vremenom će se priviknuti na razgovor tokom obroka pa će mu kasnije, u višim razredima, biti prirodno da s vama podijeli sve što mu se događalo.
4 ZLATNA SAVJETA
Pitajte ih za mišljenje, ne prekidajte ih, svađama i negativnim kritikama nema mjesta za stolom, ne palite TV za vrijeme obroka!