Predsjednica Atlantskog vijeća BiH i profesorica na Univerzitetu u Mostaru, Dijana Gupta bila je domaćin prošlosedmične sarajevske High level konferencije za žene, snagu i sigurnost, koja je organizirana uz podršku NATO-a, Bruxellesa i Engleske vlade.
Dijana ne krije da ženama treba pomoći u svim segmentima, kako ekonomskim tako i socijalnim. Ali također, optimistično vjeruje i da tek danas imamo generacije sposobne da u BiH grade bolje društvo.
Ograničiti se i razgovarati samo o poslu, prosto je nemoguće u slučaju naše sagovornice. Baš kao i poslovni, jednako zanimljiv je i njen privatni život. Ova rođena Hercegovka s mnogo duha će vam pričati o Francuskoj, gdje je provela pola svog života, ali i o rodnoj Indiji svog supruga Manoja Gupte, s kojim ima dvije kćerke.
Kakav je položaj žena u BiH?
– Mir jeste preduvjet svakog demokratskog društva, ali žena ne mora samo živjeti u miru da bi bila realizovana. Mnogo je više segmenata u društvu u kojima bi ona trebala biti priznata kao član društva i kao takva implementirana u sve procese, a ne samo domaćica. Tu je vrlo bitan ekonomski faktor, zaposlenje. Imamo veoma mnogo nezaposlenih žena, žena koje su visoko obrazovane i s obrazovanjem srednje škole, a koje ne rade u svojim poljima. Da ne govorim o ruralnim područjima, gdje nemaju mogućnost da se na bilo koji način ostvare kao žene, jer su naše lokalne zajednice još zatvoreno društvo, upravo zbog finansijskih razloga, gdje nemamo sredstava da bismo pružili ljudima barem neku primarnu egzistenciju, a da ne govorim o drugim potrebama savremenog čovjeka. Na konferenciji, jedna žena je rekla da su žene u BiH prestare da bi nešto počele, ali da su mlade da ipak nešto urade. Još smo u međuprostoru i dok ne složimo naše unutrašnje politike, dok ne napravimo konkretna pomirenja i oprost jedni među drugima, i ne ojačamo ekonomiju, prava žena neće se moći konzumirati u potpunosti u državi kao što je BiH – kaže Dijana.
U čemu žene danas najviše griješe?
– Feminizam nije proistekao iz toga što žene žele da budu muškarci, već želje da budemo prihvaćene kao korisne članice društva. Danas je prisutna velika eksploatacija ženskoga tijela, u svim segmentima društva. U jako siromašnim zemljama djevojke svoje tijelo vrlo često izlažu da bi preživjele, neke da bi dobile zaposlenje. Žene se danas više vrednuju po fizičkom izgledu, nego duhovnom, ili intelektualnom potencijalu. One zajednice gdje je vjera prisutna, na neki način pokušavaju da oblikuju ljude za neke moralne vrijednosti, ali gdje je ekonomija slaba, slab je i moral. Muškarci konzumiraju žene na način na koji one to ne žele, a ne mogu se oduprijeti tome jer su ekonomski zavisne.
U BiH samo sedam posto žena aktivno učestvuje u javnom političkom životu. Kako popraviti ovaj procent?
– I sama sam žena, i moj akademski put je bio vrlo težak. Mnogi ljudi, ne samo muškarci, nečiji uspjeh doživljavaju kao svoj neuspjeh. Mi kao ljudi smo upućeni jedni na druge i moramo imati kolektivnu svijest, da pomažemo jedni drugima. Ne smijemo biti egoistično i sebično društvo. Kod nas su žene prvenstveno postale bezvoljne, pesimistične i depresivne. Svaki dan susrećem žene koje mi govore da nemaju posla, pitaju me da li bi im mogla pomoći oko zapošljavanja, pa ako imam nekoga ko bi im mogao pomoći, ja se tim osobama i obratim. Kao žene moramo se javno povezati, i javno reći svoj glas. Ako ne možemo preko politike, onda možemo preko društvenih mreža, projekata. Ostaje pitanje koliko će žena biti hrabra i plašiti se posljedica da javno iskaže svoju riječ. Uvijek kažem da je intelektualac onaj čovjek koji će progovoriti i o pitanjima koja ga se ne tiču.
U braku ste s Indijcem Manojem Guptom. Kako ste upoznali supruga?
– Moj muž je u BiH došao u misiju UN-a, i dobio je radno mjesto u Sarajevu. Međutim, jedan njegov prijatelj mu je savjetovao da ide prema jugu i Mostaru, jer mu je hladno u Sarajevu. Došao je u Čapljinu, gdje mu je moj prijatelj bio prevoditelj. Družili su se i jedan dan su došli kod mene na kafu. Nakon toga, sadašnji suprug je rekao mom prijatelju da ću, ukoliko nisam udata, biti njegova žena.
Foto: Mario Klein
Ostatak intervjua čitajte u aktuelnom izdanju magazina AZRA.
