Intervju

Izudin Bajrović: Dobra gluma je istina

Bh. glumac Izudin Bajrović nedavno je imenovan za direktora Narodnog pozorišta Sarajevo. Tokom 31 godine, koliko je proveo u ovoj instituciji, odigrao je brojne uloge, te zaslužio status prvaka drame. Pred njim je sada odgovorna, direktorska funkcija, ali od činjenice da je umjetnik, on neće i ne želi pobjeći. Ističe, kako umjetnički kvalitet rada pozorišta mora biti na vrhunskom nivou. Sve što se bude radilo mora biti podređeno kvaliteti predstave, bilo da je riječ o dramskoj, opernoj ili baletskoj.

– Narodno pozorište traje 97 godina, uskoro slavimo vrlo značajan jubilej, 100-u godišnjicu. Mnogo se direktora promijenilo za ove godine, ali ono što je konstanta, pozorište, ostaje, i to je najbitnije. Ono je veće od svih nas, od svakog direktora ponaosob. Naravno, želim, a vjerovatno su i svi moji prethodnici, a i oni koji će doći nakon mene, željeli i željet će, da daju svoj makismalan doprinos ovoj kući koja je za naše prilike velika. Teško da je neko bio i da će neko biti ko želi da se o njemu govori loše nakon odlaska. Ali želje su jedno, a realnost i slijed događaja je nešto sasvim drugo.  

Ono ka čemu težimo je najkvalitetnija moguća predstava. Naravno, zakonitost rada i sve ostalo se podrazumjeva, da bi došli do kvaliteta moramo napraviti i dobru organizaciju, da svako radi svoj posao na najbolji mogući način – kaže Izudin na početku razgovora za magazin „Azra“.  

Svakodnevno se plasiraju informacije da kulturni život u BiH i nije na visokom nivou, Vi ste neko ko je dugo u pozorištu. Koliko su ljudi zaunteresirani za teatar i kulturu?

-Priču o zapostavljenosti kulture u smislu interesa ljudi za kulturna dešavanja demantuje činjenica da kada dođete u naše pozorište, uglavnom naiđete na punu salu za vrijeme predstave. Dakle, nije upitna zainteresiranost i želja konzumenata kulture, nije upitna da li ona postoji ili ne postoji. Ono što ja ističem i mislim, je da kod nas ne postoji jedna kulturna strategija, što je projekat koji je mnogo širi od Narodnog pozorišta, nešto što se tiče šire društvene zajednice, odnosno uopšte naše društvene zajednice koja mora da se odredi prema tome u kojem smjeru hoće da gradi svoj identitet. A građenje identita jednog naroda najasnije i najizraženije je upravo kroz kulturu i koliko kulturi pridaje važnosti ta društvena zajednica. BEZ KULTURE SVE DRUGO JE PROLAZNO. Ono što ostaje kao nasljedstvo budućim generacijama, što će uvijek biti, je ono što je kultura stvorila. Tehnologije su nebitne, mijenjaju se, stalno dolaze nove, pretiču jedna drugu.  Ono što ostane napisano, ono što ostane naslikano, snimljeno, ono što gradi i tradiciju ovog pozorišta, to je ono što je trajna vrijednost. Tome moramo da pristupamo sa maksimalnom pažnjom, sa shvatanjem o značaju toga. Čini mi se da to nedostaje našem društvu. Treba insitucionalizirat, treba da posotoji institucija koja će se baviti stvaranjem strategija u koji će biti uključena i šira društvena zajednica i značajniji pojedinci, autoriteti iz svojih oblasti.

Da li je dug put do promjena?

 -Put jeste dug, ali bojim se da smo mi već dobar dio tog puta mogli i preći. Mislim da se nismo dovoljno odmakli od početka, ako smo uopšte i došli na početak. Doći na početak, znači početi misliti o tome, a nisam siguran. Još uvijek se oslanjamo na potrebu pojedinaca da se bave nekim stvarima.

Dio ste glumačke ekipe u drugoj sezoni Matanićeve serije „Novine“. Kako ste dobili ovu ulogu i kakav Vam izazov predstavlja raditi na ovom projektu i s kolegama iz Hrvatske?

-Već sam imao priliku raditi s njima. Nisam radio serije, radio sam nekoliko filmova u Hrvatskoj, tako da sam dosta tih ljudi ranije upoznao, i svojih kolega i reditelja. Nazvali su me na telefon i pitali da li sam zaintereresiran, pristao sam. Onda je došlo do saradnje koja se doduše prolongirala nekih pola godine od onda kada su me prvi put obavijestili. Kada sam ja već zaboravio na to, ponovo su zvali i rekli da se počinje snimati.

Radi se o seriji, koja je i kvalitetna produkcijski i zanimljva. Interesantna je po tome što je to prvi proizvod takve vrste na bilo kom slovenskom jeziku, koji je Netflix otkupio kao jedna globalna mreža. Zaista mi je bilo lijepo raditi, okupljena je ekipa vrhunskih profesionalaca i onda sve teče na najbolji mogući način, bez nekih nepotrebnih zastoja i nesigurnosti i neorganizovanosti.

Samo sam se smrznuo u Rijeci kada smo snimali, jer je bila bura, čitav taj mjesec, a mi kontinetalci smo navikli na snijeg i mrazeve, ali nismo na buru (smijeh).

Da li su Vam draže uloge u pozorištu ili ipak ove u serijama i filmovima?

-Sve je to vezano za poziv kojim se bavim. Naravno, najveći dio svog glumačkog posla sam realizirao u pozorištu i najviše uloga sam odigrao u pozorištu. Nisam vodio tačnu evidenciju, jer to ne radim, ali sigurno više od 100 različitih uloga…

Foto: Jelena Nišić i Samir Saletović

Kompletan intervju čitajte u aktuelnom broju magazina Azra. 

Aktuelni broj