Pitate li se ikada kako su izgledali prvi modeli? Oni koji su krasili naslovnice časopisa ’40-ih ili ’50-ih godina? Jesu li te dame ličile na Kate Moss, Heidi Klum, Adrianu Limu, Naomi Campbell…? Ne, nisu! Jedna od njih, ona koje se s najljepšim uspomenama prisjeća fotograf William Klein, bila je Barbara Mullen. Zvali su je prvim supermodelom, a manekenstvom i modelingom bavila se tokom ’50-ih godina. Prošlo je više od 57 godina kako se ova Amerikanka, irskog porijekla, povukla iz modnog svijeta. O njoj se danas ne zna puno, iako je napravila pionirske korake za sve modele današnjice.
Život u Švajcarskoj
Barbara je u svoje vrijeme bila model s kojim su željeli raditi svi fotografi, počev od Lilian Bassman, Williama Kleina, Richarda Avedona, Normana Parkinsona. Ona je u haljini Christiana Diora pozirala za naslovnicu “Harper’s Bazaara” još davne 1949.godine. I bio je to veliki uspjeh, jer su tada modnom scenom vladale žene, koje nisu nimalo ličile na Barbaru poput sex bombe Suzy Parker, fatalne plavuše Sunny Harnett, dugonoge Dovime, tipične Amerikanke Jean Pachett ili fine Evelyn Tripp. One su bile pouzadne i prepoznatljive, tako da njih koristiti kao modele je bilo prilično sigurno.
Ali, Barbara je bila sasvim drugačija. Izuzetno visoka, sa zalizanom kosom, smotanom u punđu, očima koje su se uvijek čudile i usnama poput ružinog pupoljka, bila je pravo revolucionarno osvježenje za tadašnju modnu scenu. Ispred kamere bi se lako transformirala u nekog drugog, jednako lako kao što to danas čini Kate Moss.
Prošlo je 57 godina otkako je Barbara napustila New York. Danas živi u Švajcarskoj sa svojim drugim suprugom, u stanu koji gleda ka alpskim planinskim vrhovima. Na prozorima njenog stana poslagani su suveniri poput Kipa slobode i Empire State Bulidinga, koji je na momente vraćaju tamo odakle je došla. U takvom okruženju i toliko godina kasnije, teško se prisjetiti perioda kada je bila na vrhuncu slave. Ne vjeruje da više ikoga zanima njena priča.
– Mi koje smo se tada bavile modelingom, nismo bile ništa posebno. Niko nije znao naša imena. I niko ne bi zviždao za nama na ulici. Ali, bile smo mlade, bile smo mršave i nevjerovatno sretne – prisjeća se Barbara.
Nova ljepota
Modelingom se počela baviti kada je imala 18 godina. Bio je to povremeni posao, koji baš i nije voljela. Radila je kao model u robnoj kući “Bergdorf Goodman”, te nosila odjeću za bogatu klijentelu koja se tu snabdijevala. A, u jesen 1974. godine stigao je njen veliki trenutak. “Vogue” je, naime, želio snimiti jednu od haljina iz te robne kuće, ali haljina je bila tako uskog struka da ju je jedino Barbara mogla obući. Nijedan drugi model nije dolazio u obzir. I tako se Barbara, preplašena i uzbuđena u isto vrijeme, našla ispred kamere tada poznatog Johna Rawlingsa, kako pozira za “Vogue”.
I danas čuva original te stranice u svom albumu. Haljina, ali i sama Barbara, najavljivala je novo vrijeme u modnom svijetu. Na strani je pisalo: “Nova ljepota je dio stava”! Zahvaljujući novom looku, koji je osmislio “Dior”, Paris je postao modni centar tog proljeća, a Barbara Mullen prva top manekenka. Njene oči bile su neznatno istaknute i njeno lice nije posjedovalo klasičnu ljepotu žena iz ’50-ih godina. Ali, proporcije njenog tijela bile su stvorene za modernu odjeću. Tanak i dug vrat, te delikatno-izdužen torzo činili su esenciju novih elemenata modnog svijeta.
Obične djevojke u skupoj i markiranoj odjeći je kontrast koji danas uzimamo zdravo za gotovo. No, prije Barbarinih početaka, modelingom su se bavile samo djevojke iz viših društvenih slojeva, one koje su mogle i kupovati tu odjeću. Kada se ona pojavila, djevojke-modeli su postajale obične djevojke, one na koje biste naišli na ulici poput Evelyn Tripp ili Dovime. Tadašnji modni agenti Elieen i Jerry Ford njihove karijere shvatali su veoma ozbiljno.
Zato su evropski modeli bili zapanjeni disciplinom koje su se držale američke manekenke. Sve su nosile umetke za grudnjake, naglašavale tanak struk, bile na dijetama. Morale su raditi brzo, same su se frizirale i šminkale.Ali, nije im bilo teško, jer je novac koji su zarađivale bio nevjerovatan. U vrijeme kada je prosječna američka nadnica na godišnjem nivou iznosila 3.000 dolara, Barbara Mullen je zarađivala 20 puta više. A, 1955. godine magazin “Photography” stavio je ju ne naslovnicu zajedno s Patchett, Tripp i Dovimon uz naslov: “Upoznajte najskuplje modele na svijetu”.
Kompletan tekst možete pročitati u printanom izdanju magazina AZRA ( br. 876)