7 štetnih sastojaka u gelu za tuširanje

Piše: Redakcija
  1. Natrij lauril sulfat (SLS/SLES): tenzid, deterdžent i emulgator koji se upotrebljava u hiljadama kozmetičkih proizvoda, no i u industrijskim sredstvima za čišćenje. Prisutan je u gotovo svim šamponima, pastama za zube, gelovima za tuširanje, tekućim sapunima, deterdžentima za pranje i kupkama te solima za kupanje. SLS se može dobiti i iz kokosa, pri čemu je tijekom procesa proizvodnje SLES/SLS kontaminiran s 1,4 dioksanom, karcinogenim nusproduktom. SLS je natrijeva sol lauril sulfata. SLS narušava prirodnu vlažnu barijeru kože, lako prodire u kožu te omogućuje ostalim hemikalijama da prodru u kožu, povećavajući propusnost kože za 100 posto. U kombinaciji s ostalim hemikalijama, SLS stvara ”nitrozamin” koji je potencijalno kancerogen. Istraživanja povezuju SLS s iritacijama kože i očiju, toksičan je za organe, posebno za reproduktivni sistem te okoliš; remeti rad endokrinih žlijezda, neurotoksičan je, izaziva promjene na ćelijama, mutacije i rak.Napomena: Natrij hidroksipropilfosfat laurilglukozid krospolimer, natrij koko-glukozid tartarat i natrij kokoil glutamate možda zvuče slično, ali su u stvari blagi, neiritirajući, potpuno prirodni, biljni tenzidi.
  2. Dioksan: dolazi u velikom broju proizvoda kao dio PEG (polietilen glikol), polisorbata, lauret I etoksiliranih alkohola. Ovi su sastojci obično kontaminirani s visokom koncentracijom visokohlapivog 1,4 – dioksana koji se lako apsorbira putem kože. Istraživanja su pokazala da je karcinogen za ljude, toksičan za mozak, centralni nervni sistem, bubrege i jetru. Izbjegavajte sve proizvode na kojima se na etiketi spominje etoksilacija, što uključuje: myreth, oleth, laureth, ceteareth, bilo koji drugi eth, PEG, polyethylene, polyethylene glycol, polyoxyethylene ili oxynol u sastavu proizvoda.
  3. Parabeni (butilparaben, propilparaben, metilparaben i etilparaben): jako se puno koriste kao konzervansi. Iako neki naučnici smatraju da nije provedeno dovoljno istraživanja, jedan dio njih tvrdi da su opasni za naše zdravlje, jer narušavaju hormonalnu ravnotežu (ponašaju se kao estrogeni) – povećavaju rizik od pojave karcinoma dojke, karcinoma kože, djeluju na prostatu.
  4. Propilen glikol: česti sastojak u proizvodima za ličnu higijenu. Povezuje se s dermatitisom, abnormalnostima na bubrezima i jetri, može usporiti rast ćelija ili uzrokovati iritacije na koži.
  5. Dietanolamin (DEA): DEA brzo reagira s konzervansima koji sadrže nitrite ili tvari njima onečišćene pri čemu se stvara nitrozodietanolamin (NDEA), poznat kao potencijalni karcinogen (povezuje ga se s rakom želuca, jednjaka, jetre i mokraćnog mjehura. DEA također blokira apsorpciju holina (spada u vitamine B kompleksa), neophodnog za rad mozga.
  6. Miris: mirisi u gelovima za tuširanje obično su sintetskog porijekla, dobivaju se od naftnih derivata i mogu iritirati i isušivati vašu kožu. Toluen se nalazi u mnogim sintetskim mirisima. Hronična izloženost se povezuje s anemijom, smanjenim brojem krvnih stanica, oštećenjem jetre i bubrega a ometa i razvoj fetusa. Sintetski su mirisi često stabilizirani s ftalatima koji oponašaju estrogen u našem organizmu te se smatraju potencijalno kancerogenima. Napomena: Odlična alternativa sintetskim mirisima su mješavine eteričnih ulja i /ili voćni i biljni ekstrakti (na deklaraciji su navedeni kao ”prirodan miris”).
  7. Triklosan: djeluje antibakterijski, dodaje se u mnoge tekuće sapune i gelove za tuširanje. Povezuje se s rastućim problemom otpornosti bakterija na antibiotike. Kad se triklosan pomiješa s klorom iz pitke vode, stvara se kloroform, koji je Agencija za zaštitu okoliša (Environmental Protection Agency – EPA) klasificirala kao kancerogenog za ljude. A kada se iskombinira s ostalim popratnim sastojcima koji se koriste za dezinfekciju pitke vode, kloroform može povećati koncentraciju opasnih trihalometana (THMs) iznad maksimalnih dopuštenih količina koje propisuje EPA. Trihalometani dokazano izazivaju rak kod laboratorijskih životinja, a popratni sastojci za dezinfekciju u vodi iz slavine povezuju se s problemima s reproduktivnim sistemom i kod čovjeka i kod životinja.

Izvor: Zdrava krava

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti