Jesen ima adute koje ljeto nema

Piše: Redakcija

Vrijeme je da kratke majice zamijenimo nešto toplijom odjećom. Ljeto je “spakiralo kofere”, a jesen je upravo prešla ulazni prag.

Hladniji dani ne znače i tmurnije raspoloženje, jer jesen ima adute koje ljeto nema, a u ovim kratkim pregledima pokušat ćemo vam te adute otkriti. Prvi otkriva osam svakodnevnih stvari koje jeseni daju prednost pred ljetom.

1. Za vrijeme jeseni čovjek najbolje spava, zbog hladnijih temperatura.

2. Jabuke su prirodan izbjeljivač zubi i mogu spriječiti Alzheimerovu bolest.

3. Nakon niza vrućih ljetnih dana lišće na drveću poprima najživlje boje tokom godine.

4. Prvi i posljednji dan jeseni mijenjaju se otprilike za 24 sata svake godine, jer Zemljina orbita nije savršena.

5. Zahlađenje ljudima šalje signale da se zbliže, što jesen stavlja na vrh godišnjih doba za zaljubljivanje.

6. Aroma pite od tikve je prirodni afrodizijak.

7. Nekoć su se tikve preporučivale za uklanjanje pjegica i liječenje zmijskih ugriza.

8. Prvi dan jeseni je jedan od dva dana u godini kad možete jaje postaviti da samo uspravno stoji.


U drugom dijelu pregleda donosimo i neke činjenice oko jeseni. Kraj ljeta i početak jeseni zove se još i jesenska ravnodnevnica. Noć i dan tad jednako traju – po 12 sati, a taj se fenomen javlja još i u proljeće, a idući će biti 20. marta iduće godine.

Evo i drugog dijela pregleda.

1. Sezona aurora

Povrh prekrasnih boja lišća, jesenska ravnodnevnica signalizira još jedan svjetlosni spektakl – onaj sjevernih svjetala, odnosno aurore borealis.

Prema NASA-i, geomagnetske oluje dvostruko se češće ujesen nego u bilo kojem drugom dobu godine, prenosi “Live Science”.

2. Životinje reagiraju na jesen

Živa bića reagiraju na promjenu svijetla koja dolazi s jeseni. Drveće otpušta lišće, a neke životinje se pripremaju za zimski san, odnosno hibernaciju.

Jesen kod nekih životinja donosi i vrlo neobične i vidne promjene, pa tako kod sibirskog hrčka testisi narastu do 17 puta, što je jasan signal za razmnožavanje.

Isto tako, sjevernoamerička crnokapa sjenica kreće u mahnito prikupljanje sjemenki, te ih skriva na više mjesta u drveću i na tlu. Istovremeno dio njenog mozga naraste do 30 posto, a taj dio mozga je odgovoran za prostornu orijentaciju i pamćenje.

3. Jesenski puni Mjesec

Jesen ima i svoj puni Mjesec, koji se još naziva i Žetveni Mjesec. Taj je naziv dobio, jer su nekoć seljaci znali koristiti svjetlo prvog punog Mjeseca jeseni kako bi obavljali žetvu i noću, nakon plodnog ljeta.

4. Zašto lišće mijenja boju?

Klimatske promijene izazivaju reakciju kod lišća na hladnije temperature i manjak svjetla. Lišće tad prestaje proizvoditi hlorofil (zeleni pigment) koji im pomaže u fotosintezi.

Kako zeleni pigment počinje nestajati, do izražaja dolaze narandžasti i žuti pigment karotenoida. Žarko crvena boja rezultat je antocijanina, pigmenta kojeg lišće proizvodi ujesen.

5. Kad pada ravnodnevnica?

Jesenska ravnodnevnica svake godine pada na drugi datum, a najčešći je 22. septembar, kao što je to bilo i jučer. Ravnodnevnica zna još biti i 23. septembra, ali 1931. godine dogodila se i 24. septembra, a razlog tome jest što gregorijanski kalendar ne prati savršeno poziciju Zemlje u orbiti oko Sunca.

Zemlji treba 365.25 dana da napravi krug oko Sunca, pa je datum jesenske ravnodnevnice malo drugačiji svake godine. Ipak, ravnodnevnica će idući put pasti na 24. septembar daleke 2303. godine.

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti