NovostiTeme

Google doktor – klikom do zdravlja

Statistike pokazuju da veliki broj ljudi simptome i savjete za svoje zdravlje traži na internetu. Istina je da Google ima milijarde informacija o svim segmentima našeg života i interesovanja, ali pitanje je koliko se one mogu uzeti zdravo za gotovo kada je riječ o zdravlju? Za magazin „Azra“ o pretraživanju interneta u ove svrhe govorile su dvije dame različitih generacija, a o mogućim posljedicama ovakve prakse govore nam stručne osobe iz oblasti farmacije i psihologije.

Kada se uzima u obzir broj korisnika, sigurno je da su društvene mreže apsolutni vladar interneta. Međutim, za njima u velikoj mjeri ne kaska ni broj korisnika koji pretražuju internet u svrhu uspostavljanja dijagnoze bolesti. Naime, podaci pokazuju da svaki peti stanovnik Zemlje koristi internet upravo za ovu vrstu pretrage. Posljednjih godina „Dr Google“ postala je nezaobilazna stranica, jer veliki broj ljudi upisuje svoje zdravstvene probleme, kako bi dobili što bržu dijagnozu prije odlaska kod ljekara.

Kompanija „Google“ prepoznala je takav trend, te su odlučili da svoj pretraživač unaprijede tako da on u sebi sadrži zaista provjerene zdravstvene informacije.  Ukoliko guglate neku od poznatih bolesti, vrlo brzo možete dobiti informaciju o simptomima i liječenju, ali i o učestalosti oboljenja, o tome da li je opasno ili zarazno,  te koje starosne grupe pogađa, a sve to kroz krajne pregledan grafički prikaz.

– Radili smo s timom ljekara i sve informacije koje nudimo korisnicima iz medicinskih su izvora, relevantne i provjerene – objasnio je projekt menadžer kompanije „Google“ Prem Ramasvam.

Odlični nalazi

Direktorica programa Radio Antena Sarajevo Samira Poričanin-Petrešin ne krije da je hipohondar, a na svom blogu „Prekardašijan“ govorila je o mnogim aktuelnim temama, između ostalog i o ovoj:

– Jednom mi je na grudima iskočila mala bubuljica, toliko mala da bi promakla i mikroskopu, ali ne i meni hipohondru s dugogodišnjim iskustvom. Cijelu noć nisam oka sklopila, nazvala sam rodbinu i prijatelje da se oprostim, jer mi spasa nema. Priznajem da sam ujutro u pet do osam stajala na vratima bolnice, gdje su, ako mene pitate, samo trebali da me hospitaliziraju. Sebi sam već dijagnosticirala bolest – samo je djelić Samirinog bloga.

Samira2

Ona kaže da simptome  bolesti traži na internetu, ali da je s godinama naučila da se nosi sa svojim umišljenim bolestima i da znakove života ne provjerava svakog dana, već jednom mjesečno na promjenu vremena ili kada čuje da je neko drugi bolestan i ima slične simptome. Dodaje da nema neku posebnu stranicu na kojoj provjerava potencijalna oboljenja.

– Google je specijalist kojem najviše vjerujem. Najbolja i najbrža opcija za dijagnosticiranje bolesti. Iskreno, kada me prođe panika od nove izmišljene bolesti i zaboravim na koju stranicu me pretraživač odveo – kaže ona.

Iako na internetu ukucava i traži simptome, Samira kaže da jako kratko vjeruje onome što pročita, ali ipak smatra da nije loše biti oprezan te potražiti pomoć stručnjaka u slučaju da vas ono što pročitate dovodi u stanje depresije ili vam onemogućava da živite i radite normalno.

– Nasreću, svaki put kada bih otišla doktoru nalazi su bili odlični. Naravno, nisam ja  tek tako povjerovala da je sve ok, uvijek bih ostavila mogućnost da je doktorima nešto promaklo, jednostavno nisu tražili na pravom mjestu – objašnjava Samira.

Ona, ipak, ističe da više vjeruje doktorima koji dobro i odgovorno rade svoj posao, te da savjete s interneta u vezi s pronađenom dijagnozom usvaja samo u slučajevima kada je riječ o alternativnim lijekovima i čajevima.

– Mislim da tablete jednostavno ne treba uzimati bez preporuke ljekara – kaže Samira na kraju našeg razgovora.

Sejida Čaušević kaže da nema određenu internet stranicu na kojoj pretražuje simptome bolesti, ali ističe da u velikoj mjeri vjeruje u ono što pročita, nakon čega najčešće traži savjet stručnjaka.

– Jedne prilike sam imala tahikardiju, preznojavala sam se i bila malaksala. Onda sam pitala doktora. Otvoreno sam mu rekla da sam pročitala i pitala šta to znači – kaže Sejida.

Sejida

Ona dodaje da je sklona tome da u skladu s onim što pročita na internetu počne da koristi lijekove na prirodnoj bazi, alternativnu medicinu, te da se simptomi koje je pronašla na internetu nekada poklope s onim što joj kasnije ljekar kaže.

– Internet u ove svrhe pretražujem, jer hoću da znam radi sebe. Podijelim to što pročitam i s prijateljima, pa ko hoće prihvati, ko neće ne mora – kaže ona i dodaje da se bez doktora ne može, ali da ona, ipak, više voli kada sama pročita i istraži.

 Mišljenje psihologa

Psihologinja Belinda Kikić kaže da se pretraživanje simptoma po internetu ne može posmatrati kao psihološki problem, ali da postojanje navike učestalog korištenja interneta u ove svrhe može dovesti do pojave hipohondrije.

– Hipohondrija predstavlja psihički poremećaj čije je glavno obilježje pretjerana zaokupljenost tjelesnim funkcijama i strahovi od dobijanja više ili manje ozbiljnih bolesti, a zasnovana je na pogrešnom tumačenju tjelesnih simptoma. Učestalost ove pojave, traženja simptoma oboljenja po internetu, ukoliko dugo traje i sve se više ponavlja, može dovesti do drugih psihičkih oboljenja – kaže Belinda.

Belinda

Ona kao osnovne razloge zbog kojih ljudi simptome bolesti pretražuju na internetu navodi, prije svega, želju za znanjem i informiranošću, brz tempo života ali i nepovjerenje ljudi u sistem zdravstvene zaštite i u doktore. Dodaje i da joj se do sada niko nije obratio da zatraži stručnu pomoć zbog toga što internet koristi u ove svrhe, ali da su joj tražili savjet kako da otklone simptome koje su sami pronašli na internetu.

– Dobila sam poruku od prijatelja s upitom gdje najbolje može izliječiti socijalnu anksioznost i koliko će ga to koštati? Iz razgovora s tom osobom sam saznala da je dijagnozu socijalne anksioznosti jednostavno pronašla na internetu. Slučajno se pronašla u navedenim simptomima – objašnjava Belinda.

Psihologinja Kikić ističe da nikada ne smijemo na osnovu simptoma sami sebi postaviti dijagnozu.

– Jer, kao što jedna lasta ne čini proljeće, tako ni jedan simptom ne čini sindrom, a najmanje poremećaj. Jako je bitna konsultacija sa stručnim osobama, jer potrebno je odrediti granicu do koje možemo sami, a od koje nam trebaju druge osobe u traženju pomoći – zaključuje ona.

 Biljni lijekovi

Mr ph. i specijalist farmacije Vladimir Lakić kaže da se samo čini da ovakva grupa pacijenata nije velika, ali da se, kada se malo detaljnije popriča s ljudima, često otkrije da je zatražena terapija zapravo pronađena na internetu.

– Najčešće su u pitanju biljni lijekovi ili dodaci prehrani, o kojima kruže populistički članci. Upita o ozbiljnim lijekovima, odnosno o lijekovima koji se isključivo izdaju na recept  je manje, ali se i oni susreću – kaže Vladimir i dodaje da veliki broj pacijenata u apoteku dođe s mišljenjem o svom stanju koje je formirano zahvaljujući internetu, ali da mali broj to prizna.

Vladimir1

U situacijama kada naiđe na pacijenta koji je svoje simptome našao na internetu, Vladimir nastoji da kroz kratak razgovor dođe do podataka o tipu porijekla terapije. On tako sve svoje pacijente ispituje o tome zbog čega je traženi lijek potreban, da li je ranije korišten, koji doktor je preporučio terapiju i šta je pri tome rekao, te kada i na koji način je postavljena dijagnoza.

– Ishod može biti da je zatraženi tretman odgovarajući i da ga ja podržavam. Drugi slučaj je da čitava situacija i nema baš prevelikoga smisla. Pri tome, za manje tegobe mogu direktno da preporučim tretman ili terapiju uz odgovarajući savjet ili da kažem da je ipak u pacijentovom najboljem interesu posjeta ljekaru – dodaje on.

Iz svog iskustva Vladimir zaključuje da su ova vrsta pacijenata najčešće mlađe osobe, u dvadesetim i tridesetim godinama, te mladi roditelji koji preispituju simptome bolesti svoje djece.

– Česti su i pacijenti koji određene probleme smatraju manje komfornom temom, pa odgovore traže na internetu, pri tome mislim na dermato-venerološke, urološke i ginekološke tegobe. Naravno da ne smije da postoji sram kada je zdravlje i bolest u pitanju, i u ovakvim slučajevima potrebno je ohrabriti pacijente, ukloniti nepotrebne strahove koji samo ometaju pravilan pristup, i podstaći ih na ljekarski pregled, koji je apsolutno normalan i razuman. Pogotovo što bez direktnog pregleda nema pravilne dijagnoze, a bez ispravne dijagnoze nema i uspješne terapije i brzog izlječenja bez komplikacija – objašnjava on i dodaje da su glavni razlozi zbog kojih pacijenti traže simptome po internetu administrativne, ekonomske, sociološke i psihološke prirode.

Vladimir ističe da samostalno ustanovljavanje bolesti može biti izuzetno opasno, te da postoji jasna granica između tog opasnog i bezbjednog pretraživanja.

– Ova granica se prelazi kada je ugroženo zdravlje i sigurnost pacijenta, a izazivaju je pogrešan tretman, gubljenje vremena za pravovremenu i odgovarajuću terapiju, izostanak hitnog djelovanja, neizvođenje adekvatnih pretraga i dijagnostike. Također, problem je i hipohondrija, umišljenost simptoma i bolesti, neuvažavanje misljenja i savjeta medicinskih radnika, svojevoljno postupanje po preporukama s foruma, vjerovanje u nepouzdane, netačne informacije i poluinformacije, koje su često pogrešne i van konteksta – zaključuje Vladimir.

Woody Allen: Stalno želim znati da alergija neće dovesti do transplantacije srca

Čuveni filmski reditelj Woody Allen, koga još zovu i „izvorni hipohondar“, u razgovoru za „New York Times“ priznaje kako je, kad istražuje određene simtome svog zdravstvenog stanja, uvijek siguran da je došao do tačke kada vjeruje da je njegov život ugrožen.

– I najmanje češanje, ili mala bol me vode do ljekarske ordinacije, kako bih se uvjerio da moja posljednja alergija neće zahtijevati transplantaciju srca – kaže Allen.