Amerika Čemerika
U knjizi “Rudi”, nekada vrlo popularnoj lektiri pisca Toneta Seliškara, mladi slovenski imigrant dolazi u Ameriku, tražeći oca, također imigranta i rudara, čiji se trag zagubio negdje na Zapadu. Besposlen, bez ideja, bez novca, mladi Rudi u blizini luke u New Yorku pronalazi mali dućan u kojem neki Indijanac prodaje suvenire svog naroda. Te 1920. godine, kada se radnja romana dešava, imigrant Rudi zamišlja budućnost u kojoj, u svijetu u kojem vladaju Marsovci, neki Amerikanac u istom takvom dućanu prodaje radio-aparate i automobile. Buduće generacije pokušavat će shvatiti kakvo je bilo vrijeme kada je Amerika bila prva, najbogatija i najmoćnija zemlja svijeta. Neće to biti lagan zadatak, otprilike kao kada današnjim klincima pokušavate objasniti da je prije 60 godina najbolji nogomet igran u Mađarskoj i da je „Ferencvaroš” bio prvak Evrope. Podijeljena Amerika iz 2016. s Trumpom ili bez njega.
Brexit: Karta za Nigdjezemsku
Mnogo mjeseci kasnije, kada bude jasno šta je, zapravo, Brexit, David Cameron će priznati da nije znao šta radi, a klaun Johnson će priznati da je kampanju za izlazak iz EU vodio iz čiste obijesti te da je za javnost imao pripremljena dva saopćenja: jedno ako referendum uspije i drugo ako ne uspije. Građani Velike Britanije su na pretraživaču Google istraživali šta je to Evropska unija, u kojoj zemlji se nalazi grad Bruxelles, te zbog čega su Bugarska i Rumunija dio “misteriozne” EU, a Švicarska nije i slično. Imat će mnogo decenija za kajanje i razmišljanje zbog čega su na referendumu zaokružili izlazak iz EU, one koja će možda preživjeti brakorazvodnu parnicu s Otočanima. No, ostaje gorak okus poraza ideje o ujedinjenju Evropi bez granica, one u kojoj se slobodno živi, studira, posluje i putuje, Evrope mira i kompromisa. Evrope koje više nema.
Masno je slasno
Globalizacija, privatizacija, slobodna trgovina? Priča od jučer. U godini 2016. došli su novi trendovi, od politike do gastronomije. Decenijama je govoreno da su masti zlo, i to veliko, da su štetne i da ih treba konzumirati što manje. Hrana s malo ili nimalo masnoća prodavana je i po višim cijenama i reklamirana kao zdrava. Sve do jednom. Sve do 2016., kada smo shvatili da smo živjeli u laži, da umjereno konzumiranje zdravih masti štiti od infekcija, daje energiju i poboljšava rad mozga, da su neophodne za dobar san, motoriku i pamćenje, sve u inat pahuljicama i jogurtima s probiotičkim svojstvima.
Nafta je za luzere
Godine 2030. razredni starješina će učenicima neke tehničke škole saopćiti da tog dana nema škole, da se ide u posjetu muzeju, gdje će im objasniti šta je to dizel-motor i kako su ljudi jednom u svoje automobile sipali prljavu, ali skupu tečnost poznatu kao nafta te se tako vozili okolo, trujući i sebe i Planetu. U 2016. je postalo jasno i glasno: „U narednih desetak godina automobili koje pokreću benzin i dizel nestat će”. Nestat će i termoelektrane i dim iz njihovih dimnjaka. Ljudi će se voziti u električnim autima i koristiti struju iz obnovljivih izvora. Iz perspektive odlazeće 2016. pitanje je kako će izgledati svijet u kojem je nafta bezvrijedna, zbog čega će se ratovati, od čega će bogataši iz Perzijskog zaljeva kupovati limuzine i graditi dvorce?
Mark, kuda dalje Mark
Dvanaest godina nakon što su lajkovi ušli u naš život i zagospodarili njime, Zuckerberg je napravio nešto zbog čega bi Facebook mogao izgledati kao simpatična zezalica. Naime, u decembru 2016. Zuckerberg je svijetu objavio da je stvorio Jarvisa, svog ličnog slugu/batlera, u suštini virtualnog robota opremljenog umjetnom inteligencijom. Jarvis, koji govori kao Morgan Freeman, može upravljati rasvjetom, pomoći u odabiru muzike, a zna i prepoznati goste i otvoriti im vrata. Jarvis može upravljati tosterom i pomoći Marku da odabere jednu od milion istovjetnih sivih majica, kakve Mark nosi uvijek i na svakom mjestu. Jedno je jasno: I s Jarvisom svijet neće biti isti. Nadam se samo da Jarvis nije software za nekog budućeg Terminatora, onog koji se rodio iste godine kada i Zuckerberg.
Levi’s i 501 razlog za povratak
Svaka godina donese neki novi-stari trend, komad odjeće u kojem uživaju generacije rođene mnogo poslije nakon što je taj komad krpe postao demode. Srećom, hlače sa oznakom Levi’s 501, najprodavaniji komad odjeće svih vremena, nikada nije postao demode, uvijek je bio tu negdje, no, nažalost, često u sjeni svojih loših kopija. Krajem ove godine legendarni 501 ponovo se vraća na velika vrata, i to sa stilom. Čudni su putevi modni, te je nekadašnja odjeća mornara, rudara i seljaka, danas postala moda koja se mora nositi i koja označava da ste osoba sa stilom i ukusom.