Russella Siegelmana ne treba posebno predstavljati. Više od 20 godina jedan je od ključnih investitora u Silicijskoj dolini, mjestu s kojeg se tehnološka revolucija proširila na cijeli svijet. Ulagao je u više od 40 startup kompanija, a osim što je 11 godina bio partner u uglednom kalifornijskom investicijskom fondu Kleiner Perkins Caufield & Byers, radio je i u Microsoftu s Billom Gatesom te odigrao važnu ulogu u pokretanju Slatea i MSN-a. Profesor je na Stanfordu, aprošle sedmice je boravio u Zagrebu.
– Bilo šta vezano uz nove tehnologije, softver, big data, cloud computing, to je zanimljivo svugdje u svijetu. Osnovno je pitanje koliko dobro poduzetnici mogu razumjeti svoje korisnike i šta žele od projekta. Problematično je jedino ako razvijate projekt za koji vam trebaju ljudi s posebnim vještinama koje ne možete pronaći na domaćem tržištu rada. Ali osim toga ne vidimprepreke zbog kojih bilo koji startup koji se bazira na novim tehnologijama ne bi mogao uspjeti bilo gdje u svijetu. Znanje je prilično ravnomjerno raspoređeno planetom i pristup različitim tržištima slobodniji je nego ikad – savjetuje Siegelman mlade ljude s idejama čime da se bave i koje trendove da prate.
Kao menadžer u Slateu prije 20 godina on nije mogao ni pretpostaviti kako će izgledati svijet medija danas.
– Predosjećali smo da će se sve više i više sadržaja konzumirati putem interneta i time smo se bavili, nismo se širili na print ili radio. Pitanje je tada bilo možemo li takve sadržaje finansirati od online oglasa koji su bili tek u povojima ili će se finansirati putem online pretplate. Konačni odgovor još nemamo. Dilema je danas hoće li online mediji preživjeti adblockere koji su sve rašireniji i mogu li biti održivi ako se okrenu isključivo pretplati. Iako su Wall Street Journal i New York Times uspjeli nakon što su uveli paywallove, oni su veliki i poznati brandovi pa ne znam bi li isti pristup vrijedio za nove, još nepoznate internetske medije. Prošlo je 20 godina, a ja još nisam siguran koje je rješenje naplate – kaže Siegelman i pojašnjava kakva je budućnost medija, naročito printanih.
– Sve vrste medija trenutno prolaze kroz velike i zanimljive promjene. Od načina na koji ih ljudi plaćaju do razdvajanja sadržaja na uobičajeni besplatni i premium koji dodatno košta. To će utjecati i na gigante poput CNN-a i u sljedećih 20 godina promijenit će se način na koji ih gledatelji konzumiraju i plaćaju. Iako će sportski sadržaji na, naprimjer ESPN-u uvijek biti relevantni, mnogi danas uspješni medijski biznisi u budućnosti će izgubiti na svojoj važnosti. Doći će neki novi, uspješniji. Štampa je vrsta medija koja je već na udaru i koja se zbog interneta znatno promijenila, ali mislim da neće potpuno nestati. Ja i dalje čitam štampanu verziju WSJ-a, svaki dan, iako ih pratim i na webu. Puno ljudi čita magazine, ne samo zato što su uz njih odrasli i na njih se navikli, nego i zato što ih više vole u takvoj formi, kao što neki vole slušati muziku na pločama. Moguće je da sudbina vinila čeka i novine. Ali nestati neće, jer se poslovni model printa stalno mijenja i prilagođava. Novac od oglasa više neće dolaziti u količinama kao prije, ali otkrit će se novi modeli. Morate se ponovno izmisliti, da se tako izrazim, jer preživjet će samo najbolji.
Smiju li federalci imati pristup podacima korisnika iPhonea?
O sukobu između FBI-a i Applea o tome trebaju li federalne vlasti imati pristup otključavanju iPhoneova, kaže:
– O ovome sam puno razmišljao i čvrsto stojim na strani FBI-a. Mislim da tehnološka industrija ne bi trebala određivati kakva će nam biti nacionalna politika sigurnosti. Ideja da se iPhone ili bilo koji drugi mobitel mogu zaključati na način da istražitelji ne mogu vidjeti sadržaje u njima je pogrešna. Ovdje nije riječ o tome je li važnija privatnost svakog pojedinca ili nacionalna sigurnost, nego o tome hoće li tu odluku donijeti zakonodavstvo ili privatni sektor. Uostalom, zašto smo onda birali dužnosnike, ako oni ne smiju odlučivati? Nije mi ugodna pomisao da bi privatna korporacija odlučivala o tome jer ona će uvijek odlučivati u svom, a ne našem interesu. Nadalje, telekomunikacijske kompanije ionako moraju poštivati naredbu vlasti kad traži pristup njihovim kanalima i podacima, zašto bi Apple bio povlašten? Ne znam jeste li znali, ali istražitelji FBI-a su informacije o ubojici u San Bernandinu dobili iz clouda, pa ne vidim zašto bi iko odbio saradnju na takvim slučajevima ako može pomoći. Naravno da je ljudima u Appleu teško stati pred svoje korisnike i priznati im da vlast ima pravo pristupa podacima u njihovim telefonima kad je u pitanju nacionalna sigurnost, ali mislim da će na kraju morati pristati na takve uvjete.
Amazon najatraktivniji
Kada bi morao odabrati u koju bi od najvećih tehnoloških kompanija, poput Googlea, Facebooka, Applea ili Amazona, uložio novac, izabrao bi kaže Amazon.
– Njihovi proizvodi koji su potpuno okrenuti korisnicima su fenomenalni i stalno sam na Amazonu. Ima nešto u tom brandu, način na koji osmišljavaju proizvode, način na koji vode svoj biznis, zbog čega mi djeluju inovativno i pametno. Šta god naprave je čudesno, odlično upravljaju golemim brojem kupaca i transakcija i izuzetno rijetko pogriješe. Zato su mi odlični i zato bih uložio u njih. Google s druge strane ima velik tržišni udio koji će se s vremenom smanjiti, ali i dalje je riječ o nevjerovatnoj kompaniji koja svijetu nudi puno više od obične tražilice, a Facebook je naravno najveći u sferi društvenih mreža i online marketinga. Sve su to zanimljivi brandovi, ali i dalje biram Amazon. Ta će kompanija još dugo rasti.
Veliki trend će biti zdravstveni hardware
Velika promjena u tehnološkoj industriji bi se mogla vidjeti u zdravstvenom hardwareu.
– To su stvari o kojima se već priča. Cloud computing, big data, društvene mreže, to su stvari koje će odjekivati u bližoj budućnosti, za pet, deset ili 15 godina. Trend koji je još relativno nov i nije još toliko uspješan koliko bi u budućnosti mogao biti je zdravstveni hardware. Pritom ne mislim samo na potrošačku elektroniku, nego na proizvode namijenjene klinikama, a koji će ljudima omogućiti da održavaju i popravljaju svoje zdravlje. Za veći uzlet takvoj će tehnologiji trebati malo više vremena jer se zdravstvo sporije mijenja, ali za 15 godina to će biti veliki trend i velika poslovna prilika.
Izvor: Jutarnji.hr