Na novinarskim dvodnevnim ili trodnevnim putovanjima najmanje je dosadno. Tako je, zapravo, na svim putovanjima gdje putnike čine pripadnici sedme sile. Jer, kad se sve obaveze, a uvijek ih bude previše, svedu na samo tri dana puta (zajedno s vožnjom), onda mjesto dosadi i letargiji ustupaju žurba, stres i brojni nepredviđeni događaji, koji obično završe histeričnim smijehom, ali i novim prijateljstvima. Izuzetaka nije bilo ni ovog puta. Baš s osmijehom, jednog sunčanog popodneva, polovinom prošlog mjeseca, zaputili smo se iz Sarajeva ka Ljubljani.
„1001 Cvet” čaj: Novi okus je od limuna i đumbira, savršen za zimu
Čeka nas duga vožnja. Na putu ćemo svratiti do Banje Luke, po druge kolege novinare, i već nas je pun autobus. Čitava BiH u malom. Nekih 30-ak novinara, naoružani diktafonima, perima, kamerama, mikrofonima i dobrom voljom, naredna dva dana obilazit će pogone najveće i najpoznatije slovenske prehrambene kompanije „Žito”. Njihov naziv prosječnom Bosancu ne znači mnogo, no kada spomenete „Zlato polje” rižu, „Maestro” začine, „Bebi” griz, „Palentu”, „1001 Cvet” čaj ili „Šumi” bombone, sigurno neće postojati nijedna osoba koja nema neki od ovih proizvoda (trenutno) u svom domaćinstvu.
Najveća Podravkina akvizicija
Cilj našeg putovanja jeste bolje upoznati kompaniju koja je odnedavno u vlasništvu „Podravke” iz Koprivnice, njihove proizvode približiti bh. stanovništvu i tako pokušati ojačati njihov položaj na bh. tržištu. Stoga, nećemo pogriješiti kažemo li da su naši domaćini ovog puta bili i Hrvati i Slovenci. Hrvatska „Podravka” je, naime, u aprilu 2015. godine potpisala kupoprodajni ugovor o preuzimanju većinskog paketa dionica „Žita”, a u oktobru je i zvanično završen proces akvizacije, čime je „Podravka” postala 96-postotni vlasnik kompanije te je počela s preuzimanjem i preostalog postotka dionica od manjinskih dioničara.
Čuveni heljdin hljeb s orasima
Zahvaljujući „Podravkinoj” mreži, proizvodima „Žita” je otvoreno novih 20-ak tržišta širom svijeta, budući da „Podravka” ima vlastite podružnice i filijale u 23 države i svojim proizvodima je prisutna na više od 50 tržišta širom svijeta. Ovo je ujedno najveća akvizicija „Podravke” u historiji (uk. prihod Skupine „Žito” cca 115 milijuna eura.).
– Vrijednosno gledano, nakon ovog završenog pridruživanja, „Podravka” će biti kompanija sa (cca) šest miliona eura prometa. Tako Slovenija, nakon Hrvatske, postaje naše najveće tržište. Do sada je drugo mjesto držala BiH. „Podravka” i „Žito” imaju komplementaran asortiman proizvoda. Još od ranije ih poznajemo kao dobre konkurente, a sada smo zadovoljni što nastavljamo rast istim putem – kazao je Milan Tadić, stariji potpredsjednik „Podravka grupe” za Adria regiju.
Bh. novinari u posjeti proizvodnim pogonima „Žita”
Naša avantura počela je u sjedištu kompanije „Žito” u Ljubljani, gdje su nas već na samom ulazu, zbog snijega koji je počeo iznenada padati, dočekali sa svojim poznatim proizvodom čajem: „1001 Cvet”. Poput djece, neodlučno biramo različite okuse, dok nam domaćini ljubazno nude da probamo novi okus: limun sa đumbirom. Odličan je… Onim malo starijim ovaj čaj nije potrebno posebno predstavljati. Ima tradiciju dugu 51 godinu, a njegov ambasador je na Olimpijadi u Sarajevu bio čuveni skijaš Bojan Križaj. U godinama koje su uslijedile „1001 Cvet” čaj je potvrdio svoj kvalitet i postao nezaobilazan topli napitak u mnogim regionalnim domaćinstvima.
Hljeb na Kanarskim otocima
– „Žito” je jedno od najvećih prehrambenih preduzeća u Sloveniji. Naša misija je proizvoditi zdravu i ukusnu hranu baziranu na tradiciji ovog područja. Naše glavne vrijednosti jesu pouzdanost, inovativnost, društvena odgovornost i transparentnost. Žito ima cc 15 miliona eura prihoda i trenutno zapošljava 1.147 zaposlenika. Širom Slovenije imamo 16 proizvodnih jedinica, a naša najveća proizvodna jedinica jeste pekarna u Mariboru. Tu se nalazi i mlin koji ima kapacitet od 70.000 tona prerade pšenice u brašno. Obnovili smo ga prije dvije godine i sada proizvodimo najkvalitetnije brašno u regiji – ponosno je istakao Janez Bojc, predsjednik Uprave ove kompanije.
Uprava „Podravke” i „Žita” govorila je o svojim poslovnim rezultatima
Nas je, opet, osim širokog spektra proizvoda koje izlaze iz pogona „Žita”, iznenadila njihova duga tradicija; proizvodnjom brašna bave se 150 godina, „Šumi” bombone postoje 140 godina, „Gorenjka” čokolade 91 godinu, proizvodnjom hljeba bave se 68 godina, a „Maestro” začini imaju tradiciju dugu 61 godinu.
Ono što je zanimljivo jeste da „Žito” svake godine u prosjeku proizvede 180 novih proizvoda. Prije tri godine počeli su s proizvodnjom sada već čuvenog heljdinog hljeba s orasima, prepoznatljivog i jedinstvenog proizvoda, koji nije popularan samo u Sloveniji, nego i u Austriji, Danskoj, a možete ga kupiti i na Kanarskim otocima. U njegovim proizvodnim pogonima naučili smo da se ovaj hljeb, posebnom tehnologijom, pravi kao polupečen proizvod i takav se dostavlja u supermarkete, gdje se dopeče do kraja, tako da ga kupac dobija svježeg. Kada je riječ o našoj zemlji, heljdin hljeb s orasima možete potražiti u bolje opremljenim Bingo trgovinama.
– Heljdin hljeb s orasima može da zamijeni obični hljeb, možete ga jesi kao orahnjaču, sa slanim, sa slatkim, s nekim namazima, sve može ići s njim. Miris mu je veoma privlačan, a okus je fenomenalan, prebogat orasima i njihovom aromom. Preporučujemo ga svim gurmanima i onima koji vole dobro jesti, koji vole orahe i koji vole mekan hljeb – kazao nam je vođa prizvodnog pogona, dodajući da se u njihovoj fabrici dnevno proizvede pet-šest tona heljdinog hljeba s orasima. Nekada narudžbe znaju biti i veće, pa proizvedu do 10 tona heljdinog hljeba tokom dana. Hljeb je u obliku srca i toliko je ukusan da ga možete jesti poput kolača. Saznajemo da u Sloveniji košta nešto manje od dva eura.
Nostalgija iz djetinjstva
Upijali smo informacije o ovom prehrambenom gigantu dok smo obilazili i njihove ostale pogone poput fabrike gdje se proizvodi i pakuje „Zlato polje” riža. Ima ih 10 vrsta i sve možete pronaći na našem tržištu. Uvoze je iz Italije i savršenog je kvaliteta i čistoće. Još smo nešto naučili. Naime, ako želite provjeriti kvalitet „Zlato polje” riže i bilo koje druge riže, uzmite obje vrećice i potopite ih u vodu. „Zlato polje” riža neće imati prašine i prljavštine u sebi, što zapravo znači da je u njoj sedam posto lomljivih zrna. Ako riža ima više od sedam posto lomljivih zrna, kada je kuhate brzo se raskuha. U „Zlato polje” riži je minimalno sedam posto lomljivih zrna, prečišćena je i kada je kuhate neće se raskuhati.
Proces nastanka heljdinog hljeba s orasima
Saznali smo i da se začini za brand „Maestro” uvoze iz zemalja širom svijeta, ali da prolaze tri vrste interne kontrole, te da se ne može desiti nikakav propust. Također, njihova „Palenta” je na jugoslovensko tržište lansirana 1970. godine i bila je prva instant palenta, tada poznata pod markom „Droga”.
A, desert, u doslovnom, smislu uvijek dolazi na kraju. Tako smo i mi posljednjeg dana naše male slovenske avanture obišli fabriku „Šumi” bombona u Krškom. Svi smo odrasli na „Šumi” bombonama i svako je imao svoje najdraže. Zamislite naše radosti kada smo ih pronašli u neograničenim količinama. Godine 1876. počela ih je proizvoditi Jozefina Šumi. Ona je, naime, proizvodila kandirano voće. Danas se u Šumiju proizvode tvrde bombone, karamele, gumi bombone i želei.
Najvažnije nam je domaće tržište kao i zemlje bivše Jugoslavije. U Regiji nam je najjača BiH, gdje napravimo 35 posto ukupnog prometa „Žita”. Jedan smo od rijetkih proizvođača koji pravi sve vrste bombona, od tvrde bombone, preko karamele, gumenog bombona i želea. Najjači smo u segmentu karamele, a iz „Šumija” inače izlazi 37 vrsta bombona. Slijedimo svjetske trendove i naše bombone nemaju umjetne boje, niti arome – kazala nam je brand managerica „Šumija”, otkrivajući nam još jednu zanimljivost.
– Ako bi samo jedan čovjek pojeo sve bombone koje proizvedemo tokom jedne godine, mogao bi ih pojesti sto na dan, u periodu od 20.000 godina.
Nije postojao bolji način da okončamo našu trodnevnu avanturu, a događaji o posjeti „Šumiju” mailom su se danima prepričavali nakon povratka kući. Neki od nas još iz džepova vade „Šumi” bombone…