Sredinom augusta 1995. na sunčanom jugu Kalifornije srela su se dvojica ljudi. Jedan je bio druga godina studija na čuvenom Univerzitetu “Stanford” i radio je kao vodič za studente – novajlije. Drugi je bio upravo to, brucoš koji baš i nije znao šta bi sa sobom i šta bi tačno studirao. Jedan se zvao Sergey, drugi Larry i ova dva čovjeka se po prirodi stvari nisu trebala sresti, no čak i da su se sreli, prema svemu sudeći, ne bi među njima bilo ništa više od pukog poznanstva.
– Sergey je vrlo društven, on voli sretati ljude. Kada sam ga prvi put sreo, učinio mi se jako antipatičnim. Bio je vrlo tvrdoglav kada je riječ o nekim stvarima. Pretpostavljam da sam i ja isti takav – reći će Larry Page desetak godina kasnije.
Dvojica studenata su se momentalno zbližila, bila je to „ljubav” na prvi pogled. Šetali su zajedno, razgovarali i često se na svoj način „svađali”. Bila su dva mača koja su se oštrila, međusobno se sudarajući.
– Bili smo antipatični jedan drugom. Možda je to izgledalo malo šaljivo. Ipak, proveli smo mnogo vremena zajedno, razgovarajući, tako da se nešto naslućivalo od toga. Osjećali samo da se kotrlja nešto veliko – kaže Sergey Brin.
Šta to bijaše Alta Vista?
To „veliko” će se pojaviti u septembru 1998. i odazivat će se na ima Google.com. Bit će to jednostavna i ružna internet-stranica, za koju se i prostim okom moglo zaključiti da su je sklepali ljudi kojima programiranje baš i nije išlo od ruke. Niko tada nije ni slutio da će ta mala ružna stranica biti početak najveće poslovne i informatičke priče svih vremena. Google neće samo promijeniti način kako koristimo naše računare i kako pretražujemo internet. On je izmijenio i način na koji učimo, putujemo, kupujemo, zabavljamo se i radimo. Ovaj tekst je nastao nakon desetak dana prikupljanja informacija i analize podataka, uz korištenje tražilica Google. com i Google.ba. Počeci su bili teški, turbulentni, investitori nisu previše blagonaklono gledali na malu firmu iz garaže i njen poslovni model. Ipak, u dječacima je tinjala nada.
– Želimo biti „rame uz rame” s kompanijama kao što su Yahoo, Amazon i Aol. Nema dileme, želimo biti broj jedan kada je riječ o našem udjelu u području pretraživanja. I mislim da na takvo nešto nećemo dugo čekati. Nema razloga da svoje horizonte postavimo nisko. Ako stvari možete napraviti dobro, možete napraviti veliki skok – preko svih ostalih – izjavio je Sergey Brin sada već davne 1999.
Nije trebalo mnogo da se proročanske želje Sergeya Brina i Larryja Pagea ostvare. Već 2000. godine, Google je osvojio 50 posto tržišta. To znači da je polovina ljudi koja je tada koristila internet, koristila upravo Google. Zamislite trgovinu u koju godišnje uđe gotovo tri milijarde ljudi. To je Google, najveća informatička kompanija današnjice. No, Google je mnogo više od imena jedne firme i naziva jedne popularne tražilice. On je postao „drugi internet”, sinonim za pravu i brzu informaciju i još nešto veće. On je postao osa oko koje se okreću naši životi. Samo je kao takav Google iza sebe mogao ostaviti svoje nekadašnje konkurente AOL ili Yahoo. AOL više ništa važno ne znači u svijetu informatike, Yahoo je čak jedno vrijeme koristio Google software, ali danas koristi Bingov pretraživač, no sve uzalud. Treba se sjetiti i onih koji više nema. Google je pomeo brojne nekad slavne kultne pretraživače poput Alta Viste. Sjećate li se Alta Viste? Ne sjećate se. Dobro.
Alphabet: Skok u ambis ili…?
Sedamnaest godina nakon što Google izašao iz garaže u predgrađu Los Angelesa, zgazio konkurenciju, izmijenio svijet i svojim dioničarima i osnivačima donio milijarde dolara, pozicija za ova kompaniju ne izgleda nimalo loše. Nema izgleda da će se pojaviti neko ili nešto što bi Google moglo pomaknuti s prve pozicije pretraživača niti će Google u bliskoj budućnosti početi gubiti novac koji zarađuje od svog najprofitabilnijeg biznisa – prodaje klikova oglašivačima i oglasa.
Ipak, Google je u prvoj polovini augusta 2015. tema razgovora na svim mjestima gdje se o tehnologiji govori, makar i kao o sporednoj stvari. Osnivači Googlea su iz nekog razloga odlučili da svoj posao okrenu naglavačke, da sve reformiraju i čak da kompaniji promijene ime. Firma koja stoji iz moćne tražilice Google.com ne zove se više Google Inc. nego Alphabet. Da situacija bude kompliciranija, pravo na korištenje tog imena pripada nikome drugome nego njemačkom BMW-u, čijim šefovima ne pada na pamet da to zvučno ime prodaju ili poklone.
– Mi smo dugo vjerovali da tokom vremena kompanije postaju uspavane, jer rade istu stvar, tek ponekad radeći neznatne promjene… Ali, u industriji tehnologije, gdje revolucionarne ideje vode do novih zona rasta, morate biti malo neformalni, kako biste ostali relevantni – kaže Larry Page, osnivač i donedavno direktor Googlea.
Ima istine u ovom što Larry priča. Svijet tehnologije je prepun priča o kompanijama čije smo proizvode rado kupovali i koristili i kojih više nema ili ih uskoro neće biti. Do prije dvadeset godina svijetom fotografije suvereno je vladao Kodak. Prosječan Amerikanac bi kupio Kodak kameru, u nju stavio Kodakov film, odnio ga u foto-studio, gdje bi fotografije štampali na Kodakovim mašinama, uz pomoć Kodakovih hemikalija, na Kodakovom papiru i stavili ih u kovertu sa znakom Kodaka. Kodak je prije tri godine bankrotirao i otišao u stečaj nakon što nije uspio održati korak s konkurencijom. Kodakovi šefovi su do posljednjeg momenta vjerovali da će tehnologija foto-filma odnijeti pobjedu nad digitalcima. Da situacija bude još gora, Kodak je bio taj koji je izumio digitalni aparat, no vjerovali su da je on tek simpatična igračka. Bila je to skupa greška i škola za ljude poput osnivača Googlea. Poput Kodaka, IBM je izmislio sadašnji PC i na kraju propao u tom poslu. Motorola je izumila mobitel i na kraju nestala s tržišta. Nekada veliki Microsoft danas se bori za opstanak. Osnivači Google ne žele da njihova forma postane novi Kodak, novi IBM ili Microsoft, mega-firma koja postoji sama zbog sebe.
Ipak, razlozi zbog koji se internet posljednjih sedmica okreće naglavačke, leži i u glavi jednog od osnivača samog Googlea, Larryja Pagea. Ovom čovjeku je, izgleda, bilo dosta da bude menadžer te velike firme. Dosta mu je bilo sastanaka, papira i odluka koje je morao potpisati, ljudi koje je morao slušati i gledati po cijeli dan. Zato je rekao „dosta” i reformirao firmu, kako bi se mogao posvetiti onom što voli i što ga u životu iskonski privlači, a to su viša matematika i inovacije.
Page je rođen 1973. u kući ne tako običnih roditelja. Njegov otac je još 1965. postao dokor računarskih nauka, te bio pionir informatike i umjetne inteligencije. Njegova majka također je predavala računarsko programiranje.
– Naša kuća je bila u neredu od kompjutera, te naučnih i tehnoloških magazina kojih je bilo posvuda – pričao je kasnije, priznavši da je najradije „plivao” u tom neredu, igrajući se raznim starim kompjuterima i čitajući magazine.
Volio je svirati saksofon te sastavljati i rastavljavati sve uređaje po kući, tražeći način da nauči kako sve oko njega funkcionira. Kada je krenuo u školu, bio je prvi koji je u historiji svoje škole donio zadatak otkucan i isprintan uz pomoć računara.
Pretpostavlja se da Larry Page danas ima na svojim računima blizu 33 milijarde dolara. Iako mnogi tvrde da je suoosnivač Googlea autističan kao i mnogi računarski genijalci poput njega, Page, njegova supruga i njihovo dvoje djece ne živi povučeno i skromno, kako bi se očekivalo. Posjeduju jednu od najljepših kuća na Američkom kontinentu, a posjeduju i ogromnu jahtu naziva “Senses”. Mega jahta porodice Page ima i vlastiti heliodrom, posadu od 14 ljudi, deset apartmana i specijalnu opremu za istraživanje života u okeanu.
Larry Page rijetko daje intervjue i rijetko govori javno i bez prijeke potrebe. Ne samo jer je stidljiv, posvećen poslu i što je introvertan, kao i mnogo ljudi slični njemu, nego razlog leži na drugoj, medicinskoj strani. Još od ranog djetinjstva Page pati od problema s glasnim žicama, a taj se problem tokom godina, naročito od 2009., još više pogoršavao. Uprkos njegovom velikom bogatstvu i pristupu najboljim ljekarskim uslugama na svijetu, Larry Page još nije izliječio svoje glasne žice, medicina ne može mu pomogne.
Brin: Playboy i matematički genije
Negdje u ljeto 1997. na Univerzitetu “Stanford” odvijao se razgovor izmđu Sergeya Brina i njegovog mentora.
– Vidi, ako od ovog Googlea bude nešto, odlično. Ako ne, uvijek se možeš vratiti na fakultet i završiti svoje studije – rekao je profesor.
– Yeah, zašto ne? Pokušat ću, pa šta bude- rekao je Sergey Brin i stvorio najintrigantniju web stranicu svih vremena.
Sergey Brin je sve što njegov partner i suosnivač Googlea nije. Dok je Page povučen u sebe, nastojeći da se što više sakrije od javnosti, Brin je čovjek koji život živi punim plućima, rado se pojavljujući u javnosti, govoreći glasno, te tu istu javnost ponekad šokira malim skandalima, što su primjeri bračne nevjere i varanje supruge sa zgodnim uposlenicama iz kompanije Google.
Rođen je 1973. kao Sergey Mikhaylovich Brin u tadašnjam SSSR-u, u porodici intelektualaca. Oboje njegovih roditelja bili su profesori matametike, ali bili su i Jevreji. Vlasti nisu sa simpatijama gledale na ovu porodicu, mladi bračni par je želio nešto više od male plaće i bijednog trosobnog stana u centru Moskve. Kada je Sergej imao devet godina, porodica odlučuje da napusti SSSR i emigrira u Ameriku. Devet godina kasnije, tada već američki državljanin Sergey Brin ponovo dolazi u svoju bivšu domovinu, ovog puta kao dio studijskog putovanja u organizaciji njegovog oca, sada već uvaženog profesora matematike. Uvidjevši kakav represivan režim vlada u raspadajućem SSSR-u, s policijom koja pazi na svaki korak, Sergy je kasnije rekao svom ocu, potpuno iskreno:
– Tata, hvala ti jer si nas sve izvukao iz Rusije.
Još od vremena kada je porodica živjela u Moski, Mikhail Brin je svog inteligentnog sina ohrabrivao da se bavi matematikom i izučava je na intenzivniji način. Sin se nije bunio i u vrijeme kada je upoznao Larryja Pagea, imao je neformalni status „čuda od djeteta” i matematičkog genija.
Brin se 2007. vjenčao s Anne Wojcicki, uspješnom naučnicom i poslovnom ženom iz porodice intelektualaca. Okolina ih je zvala „blizanci”, jer su bili istih godina, voljeli su iste stvari, bavili se istim sportovima, razmišljali slično, te se činilo da bračnoj sreći neće biti kraja. Brinova sklonost flertu i vanbračnim avanturama dovela je do toga da se par razdvojio 2013., a dvije godine kasnije i razveo.
Suosnivač Googlea nije mnogo žalio za nekadašnjom ljubavi, te je vrlo brzo našao novu djevojku, također ženu iz svoje branše. Brin voli ekstremne sportove, poput ronjenja na većim dubinama. On voli biti u društvu, voli partijati, te ići na mjesta gdje se vidi i mora biti viđen.
– Larry, ti radiš naporno, to što radiš je vrhunski posao. Na kraju svog života učinit ćeš mnogo toga, poput Billa Gatesa. Ali ja sam sad u Davosu, ovdje je do j… i radim mnogo zanimljivog ovdje – rekao je jednom prilikom Brin svom partneru, u šali naravno.
Tokom svih godina, koliko postoji Google, nije išlo sve tako glatko. Bilo je velikih promašaja, poput pokušaja da Google stvori svoju društvenu mrežu. Buzz, Orkut, Google Plus, sve je to propalo, kao i novac uložen u to. No, Sergej Brin i Larry Page, dva apsolutno različita čovjeka, koji privatno imaju malo toga zajedničkog, nikada se nisu posvađali, te su skoro deceniju dijelili zajedničku kancelariju. Oni ne samo da su nam stvorili Gmail, Google tražilicu, Andoid OS na telefonima. Baš kao što kaže kaže naslov jedne knjige iz 2009.: Google je kraj svijeta kakvog smo poznavali. Malo je u ljudskoj historiji tako dramatičnih i brzih primjena poput onih koje je donio Google. Malo je prijateljstva kao što je prijateljstvo jednog Sergeya i jednog Larryja, dvaju plemenitih čudaka koji sanjaju neki bolji, ljepši svijet.
Kako je upravljano Googleom?
U čemu je tajna uspjeha Google? Možda nekoliko smjernica s početka rada ovog današnjeg giganta.
– Ne delegiraj posao: Radi sve što možeš samo ako će sve ići brže
– Ne stoji ljudima na putu. Neka međusobno pričaju dok ti radiš nešto drugo
– Ne budi birokrat
– Ideje su važnije nego godine. To što je neko mlađi ne znači da ne zavređuje poštovanje i priliku
– Najgore što možeš učiniti jste da nekom kažeš ne. Zaustavi se. Ako to kažeš, ljudima moraš naći bolji način da urade posao
Google i kultura flertovanja
Google je na cijeni kao najbolje i najpoželjnije mjesto za rad u cijelom svijetu. Google, odnosno danas Alphabet nudi najbolje plaće, najljepše urede, besplatnu hranu i još mnogo toga. No, rijetki znaju da je Google odlično mjesto za pronaći muža, odnosno suprugu. U kompaniji postoji snažna i ispod površine ukorijenjena kultura flerta i slatkog grijeha.
– Romantične veze između radnih kolega, zavisno od radne uloge i pozicije samih uposlenika, kreiraju trajno ili konflikt ili interes. Ako romantična veza pravi bio kakav konflikt, to može zahtijevati promjene u radnom odnosu ili čak prekid rada, za jednu ili drugu stranu – kaže insajder za “Vanity Fair”.
Upravo je Segey Brin bio involviran u nekoliko „šema” sa svojim saradnicama, što ga je na kraju koštalo braka. No, to u njegovoj firmi nije ni čudno ni neobično.
– Kada šefovi izlaze s uposlenicama, to je kao odnos ljekar-medicinska sestra. Nije nelegalno, ali ne bi trebalo da se dešava. Informatika je muški svijet. Većina ovih muškaraca su oženjeni i tamo nailaze na ove mlade, svježe ajkule, koje su jako, jako pametne. Ako završite Stanford, možete raditi u Googleu, a onda možete i naći muža – kaže izvor iz Googlea.
Kome se ne sviđa, neka prošeta
– Neki kažu da je Google Bog. Drugi kažu da je đavo. Ali, ako zaista mislite da je Google prejak, zapamtite da je kod nas druga tražilica udaljena samo jedan klik. To kod drugih nema – Sergey Brin.
Razgovor sa Steveom Jobsom
Kada je Larry page 2001. postao šef Googlea, bio je pomalo uplašen svega što taj složeni posao nosi. Trebao mu je savjet. I dobio ga je. Od Stevea Jobsa, glavom i bradom.
– Poslao mi je mail i pitao: „Hoćeš li doći do mene da malo porazgovaramo”. Rekao sam da hoću. Veoma smo lijepo razgovarali. Uvijek je tako bilo. Bio je tada veoma bolestan. Bila mi je čast da je tada htio provesti vrijeme sa mnom. Bilo je jasno da je tada želio biti sa svojom porodicom. Znao je mnogo o tome kako voditi kompaniju i uglavnom smo o tome razgovarali – kaže Page.
Pare nisu problem, para ima
– Mi ovo ne radimo zbog novca. Da nam je do novca, kompaniju bismo davno prodali i sada bismo se sunčali negdje na plaži – Sergey Brin.
Šta još Google radi?
Google poznajemo po Gmailu i pretraživaču, no tu je još niz usluga i proizvoda poput Androida, You Tubea, Google Newsa, Google Street Viewa, Google Mapsa, Google Eartha. Google još proizvodi male kućanske aparate pod brandom Nest. Tu je i kompanija Calico, koja se bavi kvalitetom ljudskog života i njegovom dugovječnošću. Sidewalk Labs u fokusu ima unaprjeđenje života u modernim gradovima. Google X vodi projekte kao što su Google naočale i baloni s internet signalom. Google također razvija vlastiti auto i još mnogo toga.
Zanimljivo
Alta Vista, Lycos, Ask Jeevs, Infogeek – nekada su bili ono što je Google danas… Google ih je sve poslao u historiju