Na zapadnoj obali otoka Britanija, kod grada Bristola, nalazi se ljetovalište po imenu Weston-super-Mare. Grad ima blizu 70.000 stanovnika, a ti stanovnici uglavnom svoje plaće zarađuju u turizmu. Barem sveznajuća Wikipedija ne navodi nikakvu drugu ekonomsku aktivnost u ovom mjestu. No, čak ni turizam već odavno u Weston-super-Mareu nije zlatna koka. Od sedamdesetih godina ovaj turistički resort propada, a turisti, zahvaljujući jeftinim letovima, idu na neke druge, ljepše, južnije i jeftinije destinacije.
I tako sve do ovog ljeta, kada su kolone turista pohrlile u ovo ocvalo i oronilo mjesto. Došli su da pogledaju ono što će rijetko imati priliku vidjeti drugi put i na drugom mjestu. “Dismaland” je na prvi pogled zabavni park, onakav kakav ima svaki zapadni grad od Beča do San Francisca, ali on je mnogo više od toga. On je bolno istinita priča o svijetu u kojem živimo, o pohlepi koja je lajt-motiv svega što se oko nas zbiva, te o efektnim načinima da se takva promašena životna filozofija ismijava i okrene na ruglo. Pričao o “Dismalandu”, antizabavnom parku koji ismijava tematske parkove kompanije “Disney”, priča je, zapravo, o čovjeku koji stoji iza ove ideje, najpoznatijem i najkontroverznijem, najangažiranijem umjetniku današnjice, čovjeku o čijem poslu se zna gotovo sve, a o njemu gotovo ništa. Iza parka u propalom odmaralištu Weston-super-Mare, stoji Banksy, čovjek čije instalacije i zidne slike oduševljavaju, ali i skaču po živcima nekima koji Banksyjeve radove ne vide nikako drugačije nego kao vandalizam i anarhizam. I ne libe se upotrijebiti čeličnu četku i kantu s deterdžentom, kako bi djela kontroverznog i nepoznatog umjetnika što prije izbrisali i sa zidova i iz sjećanja.
– Grafiti su uvijek bili privremena umjetnička forma. Pokažeš da si bio tu i oni to jednostavno zgule – rekao je jednom prilikom Banksy, koji je “Dismaland” nazvao „Mjestom gdje vrisak postaje istina.
I zaista je tako. Ovo mjesto, koje je ugledni “The Econonmist” nazvao „Kraljevstvom bijede”, daje šokante prizore koji ne mogu nikoga ostaviti ravnodušnim. Pepeljuga koja je doživjela saobraćajnu nesreću i oko čije prevrnute kočije sijavaju blicevi paparazza. Delfin koji iskače iz WC šolje. Gospođa smrt koja se ludo zabavlja u vožnji električnim autićima – u društvu pripadnika ISIL-a. Brzi krediti s kamatom od 5.000 posto za dječiji džeparac uz poruku „Izađite iz duga uz pomoć kredita”, sve to uz dječije igralište s pijeskom. Uposlenici parka koji nose balone s natpisom „Ja sam imbecil”. Mala sirena, njena namjerno zamućena i iskrivljena slika, te njen oronuli dvorac. VW Golf druge generacije i pored njega „gljiva” od atomske bombe s konopcima koji vode do neba. Pothlađena djeca koja na sebi imaju rukavice sa znakom radioaktivnosti. Maketa čamca punog imigranata. I sve to privlači ljude. Policijski štitovi za demonstracije u obliku smileya. Tobogan koji završava u močvari. „Stroge” policijske kontrole na ulazu, s detektorima metala, napravljenim od kartona i flomastera. Trpezarijska garnitura koja se pretapa u rolnu toletnog papira, jasno asocirajući šta je konačna svrha konzumerističke hipokrizije. Sve je to “Dismaland”.
No, posjetitelji hrle u “Dismaland”, karte se unaprijed rasprodaju, a ovaj anti Disney park posjetili su već i Angelina Jolie i Brad Pitt. Bogati Britanci otkazuju krstarenja, samo kako bi došli i vidjeli “Dismaland”. Svaka serija karata koja bude puštena u prodaju, rasprodata je za manje od jednog sata, web stranica putem koje se karte naručuju često pada zbog preopterećenja. I niko s ne ljuti zbog toga.
– Ovakvo nešto nije viđeno još od sedamdesetih godina – zadovoljno trljaju ruke lokalni turistički radnici dok posmatraju rijeke turista koje hrle u zaboravljeni primorski resort.
Misterija iz komšiluka
O umjetniku naziva Banksy ne zna se gotovo ništa, osim jednog, da je rođen u gradu Bristolu, na zapadu Engleske. Plaže i oronuli turistički kompleks, tamo gdje je sada “Dismaland”, bili su mjesta na kojima se on igrao kao dijete. Pretpostavlja se da je pohađao umjetničku školu koja je nekada također bila na mjestu današnjeg “Dismalanda”, da je rođen 1974. i da je oženjen, te da je radio u nekoj od škola u gradu Bristolu.
– On je jednostavno jedan od nas – kažu građani Bristola, kojima Banksy poklanja besplatne ulaznice za svoj show na kojem su, naravno, prisutni i drugi umjetnici, njih oko 50, iz cijelog svijeta.
Niko od tih umjetnika nije Banskyja vidio uživo niti upoznao. Čak ni britanski tabloidi, inače sposobni otkriti sve i svašta i od kojih se na Otoku ništa ne može sakriti, nikada nisu uspjeli saznati njegov pravi identitet. Svaki put kada bi sumnja „pala” na nekoga, trag bi bio lažan. I to neprekidno podiže famu oko ovog misterioznog čovjeka. On uživa u svojoj anonimnosti i savršeno se u njoj snalazi, a slikanje u ilegali za njega je samo izazov. No, ne sviđa mu se to kada neko jednostavno uzme jedan njegov rad i preproda ga.
– Jednostavno, ja o tome mnogo ne razmišljam, ali nije to ni sve tako jednostavno. Kada slikaš ilegalno, imaš mnogo toga s čime se moraš boriti – od kamera, preko policajaca, građana koji čuvaju svoje kvartove, pijanaca koji tvoju glavu gađaju bocama… Kada svemu tome dodate i „art-predatore”, one koji žele uništiti vaš rad, stvari postaju još teže. Grafiti su važna i validna umjetnička forma, bilo bi šteta da je ubije špekulantski kapitalizam – kaže Banksy u intervjuu za “Guardijan”.
Banksy nije samo umjetnik, on je društveni aktivist, te putem društvenih mreža snažno kritizira pohlepu, mediokritetstvo, obožavanje „celebritya” i trku za instant slavom. No, upravo su Banksyjeva djela omiljena na zidovima holivudskih vila, rado ih kupuju muzičke i filmske zvijezde A klase, od Cristine Aguillere do bračnog para Pitt-Jolie. Do prije samo nekoliko godina, Banksijeve slike su prodavane vrlo teško i to za tek nekoliko stotina dolara. Danas se njegove slike prodaju za milione dolara. Neke prodaju njegovi agenti, druge su slike koje su „sretnici” skinuli sa zida i stavili na akcijski stalak.
– Komercijalni uspjeh je znak neuspjeha za umjetnika grafita. Ne bismo se trebali sramotiti na taj način. Kada vidiš kako društvo nagrađuje pogrešne ljude, nije teško vidjeti kako se finansijska zadovoljština pretvara u mediokritetstvo, koje je samo sebi svrha. Čim profitiraš od slike koju si postavio na ulici, to se nekom magijom pretvara u reklamu – rekao je Banksy u jednom od svojih rijetkih intervjua.
Tako je Banksy, ni kriv ni dužan, od borca za pravdu i pravednije društvo, borca protiv komercijalizacije svega i svođenja svijeta na protuvrijednost izraženu u dolarima, postao najskuplji, najtraženiji i najkomercijalniji umjetnik današnjice. Baš kao što su se svojevremeno hipici 60-ih borili protiv konzumerizma, usput kupujući gramofonske ploče svojih omiljenih rock bandova, te lomeći automobile, da bi zatim letjeli avionima. I to je život i to je sudbina koju ni Banksy nije mogao izbjeći.
New York: Lov na Banksya
Banksy je živio, slikao i izlagao u mnogim gradovima svijeta, no njegova najznačajnija faza bila je mjesec proveden u New Yorku. Tokom oktobra 2013. Banksy je svakog dana slikao po jedno novo djelo, poput psa koji urinira na hidrant uz poruku „Ti me ispunjavaš” ili velike mačke, “Bronx Zoo”, naslikane u čast baseball kluba “Yankees”.
Banksy u Gazi
U februaru ove godine, Banky je posjetio i Gazu. Ovdje je slikao zidove kuća koje su oštećene ili potpuno uništene 2014., tokom izraelskih napada.
– Inače, ne volim zauzimati strane. Ali, kada vidite ulice predgrađa pretvorene u šutu, bez nade će tu ikada biti bolje – prvo što ćete potražiti jeste prvi kamp za obuku terorista. I svi bismo se time trebali pozabaviti, za dobro nas samih.
Slikama koje je napravio u Gazi, dominiraju crteži mačaka, a on objašnjava ovako: „Htio sam svijetu ukazati na destrukciju Gaze tako što bih postavio slike na moju stranicu – ali internetska publika samo gleda slike mačaka”.
Banksy efekt
Banksyjeva umjetnost nije samo stvorila famu o tajnovitom umjetniku, nego i cijelu alternativnu umjetničku scenu. Zahvaljujući Banksyju, grafiti su preplavili britanske gradove. Vlasti su se u početku ljutile, smatrajući ovo vidovima vandalizma, no kada se uvidjelo da su neke slike na zidovima prava umjetnička djela i da privlače turiste iz cijelog svijeta, nesuglasice su zaboravljene. Bristol, rodni grad velikog umjetnika, od srca je zahvalan svom nestašnom „sinu”, jer je Banksy danas prva asocijacija na ovaj grad, koji je svjetski centar ulične umjetnosti i magnet za turiste, koji dolaze nadajući se da će naći najmisterioznijeg umjetnika svijeta.
Zanimljivo
„Ne bih želio da budem zapamćen kao čovjek koji je novcem i slavnim ljudima kontaminirao legalnu formu umjetničkog protesta” – Banksy
“Dismaland” nije prvi okršaj Banksyja i kompanije “Disney”. Još 2006. Banksy je u kalifornijski “Disneyland” uspio prokrijumčariti i postaviti figuru obučenu u narandžasto odijelo, isto kakvo nose zatvorenici u kontroverznom zatvoru Guantanamo.
Banksy u slovima i brojkama
Ime: nepoznato; nadimak: Banksy; datum i mjesto rođenja: Bristol, 1974.; zanimanje: umjetnik/nastavnik; umjetnička forma: grafiti, ulična umjetnost; tehnika: šablon; godina početka rada: 1992.; cijena najskuplje slike: 1,7 miliona dolara.