U šikarama u dubinama Indijskog okeana, nalazi se arhipelag Comoros, Ibrahim Bacar polako čupka tanke ylang ylang cvjetove. Jedva vidljivi žuti cvjetovi opojne arome sadrže ulje koje daje karakterističan miris, ključan u Chanel-u N°5, jednom od najprodavanijih parfema na svijetu.
Ylang ylang je također ključni sastojak mnogih drugih parfema i Comoros je među top svjetskim proizvođačima eteričnog ulja izvađenog iz ovog cvijeta, što je roba koja čini jednu desetinu ukupnih prihoda od izvoza na ovom arhipelagu.
Međutim decenije neulaganja u osavremenjavanje plantaža, egzodus sakupljača cvijeća voljnih da rade na čupanju cvijeća, te krčenje šuma ugrožavaju proizvodnju ovog cvijeta.
– Uprkos ekonomskm značaju eteričnog ulja ylang ylang-a, iznenađujuće je da nema unaprijeđenog programa za proizvodnju ove biljke – napisala je u svojoj studiji Celine Benini, stručnjak za poljoprivredu na belgijskom Liege univerzitetu.
Svake godine Comoros proizvodi između 30 i 40 tona eteričnog ulja, uglavnom na otoku Anjouan, koji je kuća 350 destilerija.
– Jedan kontejner od 30 litara (blizu osam galona) vrijedi nekoliko hiljada eura, to je zlatna koka – rekao je Gerard, nadgledajući Humblot plantažu, nazvanu po francuskom biologu Leonu Humblotu.
Ylang ylang nastao na Filipinima, znači “cvijet cvjetova” na lokalnom Tagalog jeziku. Francuzi su se upoznali s ovim cvijetom na otoku Reunionu tokom 1700-ih godina, i tokom ranih 1900 –ih uzgoj se proširio na obližnje otoke Comoros i Madagascar. 1921. godine Coco Chanel je poželjela cvijet koji će biti miris žene.
– Rješenje je palo na ylang ylang, što je vodilo do kreiranja N°5, kultnog parfema koji ima cvjetni miris, ali koji je “vrlo apstraktan” – kaže Christopher Sheldrake, Chanelov direktor za istraživanje i razvoj parfema.
Ostali mirisi tog doba su mahom imali miris u kojem je dominirao samo jedan svijet. A, kako N°5 sadrži značajnu količinu (deset posto) ylang ylang ulja, kompanija je postala jedan od najvećih kupaca komorskog dragocijenog proizvoda.
Ekonomisti vjeruju da Comoros može izvući i više od ylang ylang-a da je taj sektor doživio remont.
Tokom 2013., i 2014.godine zemlja je izvezla ovog cvijeta u vrijednosti od svega 1.5 miliona eura.
– To je skromno – kaže ekonomista Nour Allah Alnour Assik, dodajući da čekovne mjenice Comorana koji žive u inozemstvu donose više prihoda.
Ibrahim Ahamada, ekonomista Internacionalnog monetarnog fonda (IMF), kaže da cvijet ostaje potencijalni izvor prihoda i značajna valuta zemlje, pod uslovom da postoji ozbiljna reorganizacija ovog sektora.
Bacar, koji je naslijedio osam hektara zemlje od svog oca želi produžiti lanac proizvodnje, tak što će vlastiti biznis sadnje ylang ylang drveća proširiti na destilaciju eteričnih ulja. Ali, budući da su njegovi pazari skromni, on mora štedjeti da kupi destileriju, a to sve iziskuje mnogo vremena. On naime, prodaje jedan kilogram od šest latica cvijeća koje cvatu tokom cijele godine za manje od jednog eura.
– Ako opskrbljujete 200 kilograma cvijeća, onda bi ono trebalo imati istu cijenu kao krava, 1,500 eura, a ne 200 eura – kaže Bacar.
– Znam da mnogo zarađuju od ovog ulja, ali ja nemam izbora. Uzimam ono malo što mi daju. Vidjet ćemo hoće li se to promijeniti jednog dana. – kaže on ne otkrivajući koje kompanije opskrbljuje sa ovim, za parfemsku industriju dragocijenim svijetom.
Također, tek je nekoliko ljudi još spremno da kreše i bere između 25 i 40 kilograma cvijeta dnevno u jeku sezone.
– Teško je, jer prinosi su mali. Kada mladima pokušavam objasniti proizvodnju, oni misle da sam lud, jer mi zaista radimo jako teško, a proizvodimo jako malo – kaže Bacar.
– Posao se također plaća samo 50 eura mjesečno – dodaje jedan od radnika.
Prema “Ernst and Young” izvještaju iz 2009.godine, osnovna plaća u Comorosu kreće se između 50 i 80 eura mjesečno.
Jean Kerleo, kreator najveće arhive mirisa Osmotheque u Versaillesu, pojašnjava da ljudi prihvataju ovaj posao samo zato jer je malo dostupnih radnih mjesta u zemlji sa 734,000 stanovnika.
Krčenje šuma također predstavlja ogromni problem budući da destilacija ulja zahtijeva mnogo drveća, zbog neujednačene opskrbe električnom energijom. Šumski pokrov se tokom posljednjih 20 godina smanjio za 25 posto.
u Chanelu kažu da pokušavaju pomoći da njihovi dobavljači zasade vlastita drveća koje će koristiti za ogrijev, neophodan za ekstrakciju eteričnog ulja.
Stručnjak za parfeme također kaže kako su posvećeni ostvarivanju boljih uslova za rad i kreiranje pravičnijih plaća za radnike na ovim plantažama.