Kada je Walt Disney 15. decembra 1966. preminuo, dok je sklapao oči i ispuštao dušu i dok je zbrajao završni račun svog života, mogao je biti zadovoljan onim što je postigao. Stvorio je veliku i uspješnu kompaniju, najveću korporaciju za zabavu u svijetu, bio kreator nekoliko kultnih crtića i likova koji su postali dio kulturne baštine čovječanstva. Iza sebe je ostavio veliku i sređenu porodicu, zaradio mnogo novca i postao sinonim za mnogo toga i lošeg i dobrog. No, jedno nikada nije uspio napraviti i to je sebi, vjerovatno, predbacivao u posljednjim momentima života.
Nikada nije uspio adaptirati priču Hansa Cristiana Andersena „Snježna Kraljica” i od nje stvoriti remek-djelo, zlatnu koku, onako kako je to uspjelo s adaptacijom “Snjeguljice”, filmom koji je 1937. klimavu porodičnu kompaniju Walta Disneya i njegovog brata digao iz mrtvih. Takav uspjeh “Disney” neće ponoviti narednih skoro osamdeset godina, sve dok se na velikim i onim malo manjim ekranima nije pojavio “Frozen”, film o Snježnoj kraljici, napisanoj prema motivima priče H.C. Andersena.
San od 75 godina
Sam Walt Disney jedva da je znao crtati niti je imao bilo kakvog scenarističkog dara, no imao je dobar „nos” za ono što je isplativo i gdje se krije velika priča. Znao je da se u Andersenovoj bajci krije veliki potencijal, no i pored dobre volje, ni Walt ni njegovi nasljednici u kompaniji nisu uspjeli u svojoj namjeri. Iako se danas smatra dječijom pričom, Andersenova bajka je, zapravo, mračna priča, puna teških karaktera i situacija koje se samo mogu naslutiti. Ima tu i intrigantnih, seksualnih momenata („ljubav” djece, odnos Kraljice i Kaya: „Tako su Kayu prolazile duge zimske noći dok bi danju spavao uz skute Snježne kraljice, zatim rasizma: „Hajdučica je bila otprilike istog uzrasta kao i Gerda, ali jača, imala je šira ramena, a bila je tamnije puti, oči joj bijahu sasvim crne i odavahu tugaljiv pogled”, nasilja: “Zatim su poubijali jahače, kočijaša i slugu, a malu su Gerdu izvukli iz kočije” i još mnogo toga što svakako nije za dječiju publiku.
– Andersenova originalna verzija Snježnje kraljice je poprilično mračna priča i transponira se tako lako u film. Za nas je prekretnica bila kada smo Snježnoj kraljici pokušali dati neki vrlo human kvalitet. Kada smo odlučili napraviti da su Snježna kraljica Elsa i naša protagonistkinja Anna sestre, dobili smo priliku da pozicioniramo likove koje osjećaju kroz šta oboje međusobno prolaze i da to razumije današnja publika.
Ovaj film ima mnogo kompliciranih likova i kompliciranih veza među njima. Ima momenata kada Elsa radi zločeste stvari, ali kada shvatite odakle to dolazi, iz želje da se odbrani, uvijek možete stati na njenu stranu… Mi se jesmo inspirirali Andersenom, ali to je bilo to. Imamo snijeg, imamo led i imamo Kraljicu, a kada pogledamo sa distance, mi smo malo više odmakli od originala. Pokušali smoprenijeti širinu i dubinu priče, ali na način da se gledatelj može povezati s njom – kaže Peter Del Vecho, producent crtića.
Let it go
Rad na filmu je bio vrlo naporan s čestim usponima i padovima, te promjenama planova. Ljudima koji su stvarali film, velike probleme su stvarale pjesme koje čine bit ovog filma.
– Zvuk je odigrao veliku ulogu u stvaranju ovog filma kao duboko emotivnog i razumljivog, recimo kada vas uvede u emotivnu priču i kada vas zvuk leda u najopasnijim situacijama natjera da zadrhtite – kaže Jennifer Lee, rediteljica filma.
Upravo su muzički songovi iz filma bili okidač uspjeha „Frozena”. Savršeno napisani i producirani, postali su omiljeno muzičko štivo najmlađe genecije današnjice. Svi klinci i klinceze, u dobi od jedne do šest godina, danas na svojim računarima gledaju pjesmice iz filma Frozen. Slušaju ih i njihovi roditelji. Svi zajedno pjevaju „Let it go, let it go”, zaraznu pjesmicu koja je osvojila svijet.
– Prije godinu, upoznala bih neke ljude, koji bi, kada bi shvatili ko sam zapravo, rekli ovo: „Mi volimo ove pjesme. Pjevamo ih sve vrijeme”. Danas ti isti ljudi zvuče kao: “Ah, da, mi još slušamo te pjesme”. Sada umjesto: “Hvala vam”, kažem: “Žao mi je” – kaže Jeniffer Lee, rediteljica crtića Frozen.
I ne samo to. Kako prenosi ugledni “Guardian”, pjesmice iz crtića “Frozen” najbolji su način da zabavite svoje dijete tokom dosadnih i dugih putovanja automobilom.
– “Let it go, let it go …” Svaki roditelj koji ima malu djecu zna šta to znači. Disneyev “Frozen” krije magnet imaginacije za svoju mladu publiku, od kojih mnogi znaju tekstove najpoznatijih pjesama, pa i cijeli scenarij, u svom srcu. Nema stoga iznenađenja da je nova anketa otkrila kako je ovaj soundtrack top – izbor za muziku koja se pušta na dugim porodičnim putovanjima. U anketi, na uzorku od1000 ljudi, 35 posto ljudi je reklo da je ova omiljena pjesma i njihove djece – kaže “Guardian”.
Priča o dvije sestre
U čemu je “štos” kad je riječ o “Frozenu” ili “Zaleđeno kraljevstvu”? Kakva je to magična priča koja je zaludila sve mališane ovog svijeta i njihove roditelje? “Disney” svakih nekoliko godina izbaci neki veliki, kultni filmski hit, kao što to radi i njihova konkurencija. No, niti jedan od velikih animiranih filmskih hitova nije imao ono što ima “Frozen”. Nije u središtu priče imao žensku protagonistkinju, princezu i nije opisivao odnos dviju sestara. Zvuči čudno, ali je tako: u SAD-u se godišnje snime deseci filmova, no skoro nikada se ne snimaju filmovi koji portretiraju odnos sestara. Snimaju se, naravno, ali vrlo rijetko. Tako je “Frozen” i u tome izuzetak, a izuzetak je i kada je riječ o produkciji “Disneya”.
– “Frozen” je pomalo feministički film, posebno kada je riječ o “Disneyu”. Ja sam vrlo ponosna na to. On je priča o svemu, ali je, prije svega, priča o sestrinstvu. Mislim da se ove dvije žene međusobno takmiče, ali uvijek nastoje zaštititi jedna drugu – sestre su tako komplicirane. Velika je stvar imati takav odnos u filmovima, posebno onima za djecu – kaže glumica Idina Menzel, koja je u crtiću podarila glas princezi Elsi i otpjevala, sada već kultnu pjesmicu „Let it go”.
Priča filma je u suštini jednostavna i vrlo realna. Dvije djevojčice, dvije sestre, dvije princeze, odrastaju u kraljevskoj palači svijih roditelja, negdje na sjeveru Evrope. Jedan od njih, starija Elsa, ima čudesnu moć da sve oko sebe pretvori u snijeg i led. To može biti i zabavno i opasno, posebno kada u jednoj prilici Elsa povrijedi svoju mlađu sestru Annu. No, brižni roditelji sve poprave i sve zataškaju i život teče mirno. Odrastanje će prekinuti tragedija, roditelji će nastradati u oluji, sestre će ostati same i princeza Elsa će morati postati kraljica.
No, tokom krunidbe dvije sestre će posvađati, zbog čega drugog nego zbog mladića. Ljuta i uvrijeđena Elsa zaledi cijelo kraljevstvo i pobjegne u planine. Sestra je traži uz pomoć novih i plemenitih prijatelja, jednog lijepog mladića, jednog irvasa po imenu Sven i jednog snješka. Pronalazi je, ali Elsa ne želi da se vrati kući i preuzme tron. U međuvremenu, u dvorcu se kuje zavjera koju vode pokvareni dvorjanin i mladi, ali pokvareni princ iz susjednog kraljevstva zbog kojeg su se sestre i posvađale. Zli princ koji se pokušava domoći trona čak pokušava optužiti Nannu za ubistvo svoje sestre, no plan propada. Elsa se vraća s planine, dobro pobjeđuje zlo, led se povlači iz kraljevstva, a zavjera biva otkrivena, raskrinkana i kažnjena.
Evo kako ugledni “Time” objašnjava zašto mališani širom svijeta ne mogu odoljeti filmu “Frozen”:
– Prvo, emocionalni svijet jednog predškolarca je slika unturašnje borbe same Else: njene emocije su jake i strastvene – i izgleda nekontrolirajuće – predškolarci su također vođeni njihovim impulsima. Kada Elsa lamentira da je uplašena da “nema bijega od oluje u meni”, to itekako rezonira s malom djecom ( i njihovim na strpljenje atestiranim roditeljima, također).
– Drugo, predškolska djeca imaju takvu imaginaciju da mogu stvoriti vlastiti svijet ispunjen uzbuđenjem i avanturom. Djeca komuniciraju s pričom koja uključuje magični realizam, poput Elise koja pucketanjem prstima može stvoriti cijeli dvorac od snijega i leda… Djeca su, ipak, manje sposobna da se povežu s Elsom, dok odrasta usamljena u dvorcu ili dok se kao žena krije u svom ledenom zamku.
– Treće, Elsa ima istinsku poveznicu sa svojom sestrom Annom. Uprkos Elsinim pokušajima da distancira Annine napore kako bi se istinski i prijateljski povezale, njihova veza se oslanja na porodicu iznad svega. Predškolska djeca su duboko povezana sa svojom porodicom i nastoje demonstrirati snažnu međusobnu povezanost u grupi, favorizirajući članove u okviru svog društvenog kruga. Čak i kada gledatelji “Frozena” žele da Anna uđe u vezu s njoj dragim Kristoffom, ljubav između dviju sestara mnogo jača. Herpine “Frozena” su autentične i stvarne i nisu na duže staze fokusirane na traženje princa. One slave sestrinsku ljubav “girl power” životnu filozofiju.
Ovu zanimljivu analizu za “Time” je za napravila doktorica psihologije Maryam Kia-Keating, zajedno s kolegama. I gospođa Maryam Kia-Keating ima djecu, četverogodišnju kćerku i jednogodišnjeg sina. I jedan i drugi mališan iznad svega vole film “Frozen” i njegove pjesmice. Pjesmu “Let it go” vole iznad svega i znaju tačno šta ona znači.
– To je film o Elsi koja je sretna i slobodna i niko joj ne smeta – kaže četverogodišnja djevojčica.
Nauka je saglasna u jednom. Posljednjih godina rođene su generacije djece koje na svijet gledaju potpuno drugačije i koje sa svojom okolinom komuniciraju na do sada neviđen, nepoznat i neistražen način. Pedagogija i dječija psihologija nemaju pravih odgovora na ova pitanja, što ne treba da čudi s obzirom na to kakvom se tehnološkom brzinom svijet razvija. No, “Disney” je, izgleda, pionirski odškrinuo vrata koja vode u duše i svijet najmlađih stanovnika Planete, generacija čije vrijeme tek dolazi.
“Frozen” jeste zaradio gotovo 1,5 milijardi dolara, jeste osvojio dva Oscara, Bafta i Grammy nagradu, ali je njegov doprinos mnogo veći. Dokazao je da najmlađe generacije nisu samo razmaženi kućni monstrumi i neki budući kiborzi zaluđeni tehnologijom i društvenim mrežama. Dokazao je da su i danas djeca ipak samo djeca, samo im treba pristupiti na pravi način.
Kritike
Film nije, naravno, prošao bez kritika, kako dobronamjernih, tako i onih koje ukazuju da film pruža jednu, ne tako dobru i ispravnu poruku. Za neke je film pomalo ksenofobičan i pretjerano „bijel”, za druge on pruža malo više seksualiziranih momenata, više nego što je primjereno za dječiji uzrast publike kojoj je namijenjen.
– Nakon što smo godinama gledali kako je različitost postala očigledna u dječijim filmovima, lijepo je vidjeti kako se čini korak nazad i kako je heroina “Frozena” bijela, plavokosa i tanka. Konačno, sva bijela, plavokosa i tanka djeca će se moći identificirati s likom iz filma. I ako ste se brinuli da je Anna glavni, dobitni, tankobijeli karakter u filmu, “Disney” se potrudio da tu počast podari još nekome. Ona je Snježna kraljica po imenu Elsa, koja je je dovoljno snažna da zaledi cijelu kraljevinu. Ona je i Annina sestra i također ima veliku ulogu u filmu – ciničan je portal crushable.com.
London Eveninig Standard: “Elsa objedinjuje ono što traži žiri X factora. Purpurna sjena, uzak struk i male potpetice”
Guardian: “I Elsa i Anna su nacrtane kao vitke figure s velikim očima, kao tipične Disney princeze”
Norveška, zemlja inspiracije
Iako to nije navedeno na filmu, jasno je da se radnja filma dešava u Norveškoj. Arhitektura, fjordovi, tradicionalna norveška jela, visoke planine, sve je rađeno prema motivima ove bogate, zanimljive, ali hladne zemlje s evropskog sjevera. Tokom produkcije filma, “Disneyevi” umjetnici su nekoliko puta posjećivali Norvešku, kako bi osjetili atmosferu u ovoj zemlju i njene pejzaže prenijeli na film.
Frozen: U slovima i brojevima
Lokalni prijevod: Ledeno kraljevstvo
Produkcija: Disney
Trajanje produkcije: 2011. – 2013.
Svjetska premijera: 27. novembra 2013.
Troškovi produkcije: 150 miliona dolara
Zarada: 1,23 milijardi dolara ( august 2014)
Nagrade: Ocar za najbolji animirani film i najbolji soundrack, Zlatni globus, BAFTA nagrada, Anni nagrada, Grammy i još bezbroj drugih priznanja