Možete li zamisliti da na zidu svog doma držite sliku naslikanu čokoladom? Teško, ali ipak moguće. Umjetnost ne poznaje granice, a načini njenog izražavanja mogu biti nesvakidašnji i veoma neobični. Neki čak slikaju i kafom. No, ono što radi 35-godišnji Gorazd Potočnik podjednako je zanimljivo i drugačije. Ovaj talentirani Slovenac u svojoj zemlji poznat je kao „kralj čokolade“, a slikanje po platnu ovim slatkim zadovoljstvom otkrio je sasvim slučajno. Ove sedmice u Sarajevu je otvorio i svoju prvu izložbu čokoladnih djela „Moj čokoladni izgled okusa“ na kojoj možete vidjeti sva njegova „čokoladna“ djela. Gorazd je, inače, našoj javnosti poznat kao kuhar u emisiji „Slatki recept“ televizije „Hayat“. Za naš magazin govorio je o svojim umjetničkim djelima, kako se rodila njegova velika ljubav prema čokoladi, kazao koji desert i čokolada su mu najdraži, a našim domaćicama otkrio je i recept za savršenu čokoladnu tortu…
Javnost u BiH Vas je upoznala putem emisije “Slatki recept” „Hayat TV-a“. No, da krenemo od početka. Odakle uopće ljubav prema kulinarstvu, a posebno prema slastičarstvu?
– Ljubav prema kulinarstvu rodila se veoma rano, već u osnovnoj školi, kada smo imali časove „Domaćinstva“. Volim slastičarstvo, ali posebnu ljubav imam prema čokoladi. Ta ljubav prema slatkišima traje otkad znam za sebe. Sjećam se da sam, kada bih, s mamom, išao u kupovinu namirnica, uvijek želio da mi kupi i čokoladu… hehehe.. Jeste li znali da je, u svijetu, čokolada najprodavanija namirnica koju poklanjamo drugima?
U Sarajevu ste ove sedmice imali veoma zanimljivu izložbu “Moj čokoladni izgled okusa”. Kažite nam o kakvoj je izložbi riječ i šta su posjetioci mogli vidjeti?
– To je moja prva izložba slika koju sam uradio koristeći čokoladu. Naravno, sva su djela urađena na platnu, ali sam umjesto boja za slikanje koristio čokoladu. Na tim slikama možete otkriti moj pogled na svijet, pogled – kroz čokoladu. Ali ovo nije moj prvi pristup korištenja čokolade u nastajanju umjetničkih djela. Radio sam i sklupture od čokolade. Mogu se pohvaliti da sam na prvom sajmu čokolade u Zagrebu učio studente Likovne akademije načinima klesanja čokolade. No, o tome možemo razgovarati drugi put. U svakom slučaju, ova izložba je vrlo zanimljiva i preporučujem svima da je pogledaju.
Ako sam dobro shvatila, slikate čokoladom… Šta je to što slikate? Koristi li se neka posebna vrsta čokolade?
– Da, koristim isključivo čokoladu. Pravu čokoladu. Ponekad na platnu se nađe neki kakao kroasan ili lješnjak, ali i toga vrlo malo. Ostali sastojci na platnu su zanemarljivi. Znači, jedini medij koji koristim na platnu je čokolada. I to je moj govor, moj pogled, moj način izražavanja i kominikacije. Na slikama je prikazano mnogo pejzaža. Recimo, volim drvo i na platnu ga prikažem onako kako ga ja vidim. A sve, naravno, kroz čokoladu. Onu pravu, dobru, jestivu. Koristim tri klasične boje čokolade: Bijelu, mliječnu i naravno tamnu. Dodajem i zlato, koje je jestivo jer to daje određenu dramatičnost. Efekt dramskog izražaja je i u kombinaciji bijele čokolade s crvenom jestivom bojom, da bih, naprimjer, dobio element krvi.
Kada ste naslikali svoje prvo “čokoladno” djelo?
– Prvu čokoladnu sliku sam naslikao sasvim slučajno prije sedam godina. Sprejao sam porcije torte iza kojih sam stavio tacnu, da zaštitim zid, da zid ne bih kasnije morao čistiti. Kada sam završio, ugledao sam sliku na toj tacni. Tako lijepu sliku, koja me je dirnula. Tako se rodila ideja. Upravo ćete na izložbi moći vidjeti djelo „Tulipani“, koja je najpribližnija mojoj prvoj slici.
Je li, uopće, taj okus i zadovoljstvo koje osjećamo dok jedemo čokoladu moguće prenijeti na papir, tj. platno?
– Mislite u cjelini? Stoprocentno? Sigurno NE. Ali, kada posmatrate čokoladu u pokretu, kako je prikazana na mojim slikama, sigurno je da se čula posmatrača otvore. Teško je zadovoljstvo prenijeti na platno, ali uvjerite se i sami posmatranjem, to je ipak moguće. U kojoj mjeri? Zavisi od posmatrača.
Jeste li u Sloveniji ili negdje drugdje već predstavili svoje radove? Kakve su bile reakcije?
– Prošle godine sam imao svoju prvu izložbu radova u Sloveniji u okviru „Čokoljane“ čokoladnog sajma. Ipak, utisci prve izložbe nisu bili zadovoljavajući, jer ljudi uopće nisu shvatali da su slike zaista naslikane pravom čokoladom. Na ovom sajmu moja firma „Slatkozvočje“ redovni je izlagač. Imali smo i modnu reviju o temi čokolada….
Žele li ljudi “čokoladne” slike imati u svom domu? Mogu li se kupiti, po kojoj cijeni?
– Svakako. Jer čokoladna slika može stajati na zidu kao i bilo koja druga. Jedino je važno da ispod slike nije neko grijaće tijelo, naprimjer radijator. Ili, da je na zidu koji nije direktno izloženo suncu. Cijene su sasvim prilagođene kupovnoj moći stanovništva i svakako će oni koji se odluče kupiti sliku biti najorginaliniji ako za novogodišnje praznike svojoj dragoj ili dragom, daruju čokoladnu sliku. Darovani će ostati zapanjeni. Garantovano!
Bavite se najslađim zanimanjem na svijetu i veliki ste stručnjak za čokoladu. Je li s čokoladom zahvalno raditi ili… naprotiv?
– Tačno ste rekli da radim najslađi posao na svijetu. I volim ovo raditi. Priznajem da tek kada savladaš čokoladu kao materiju i dobro je upoznaš, ovaj posao postaje igra. A igra bi trebala biti smisao svakog posla koji obavljate.
Gdje ste usavršavali svoje znanje i iskustvo? Od koga ste učili?
– Sticao sam znanja u Italiji i Francuskoj, ali najponosniji sam na samostalno ekperimentisanje materijom. Tako sam najviše naučio i spoznao. Ponekad bih se zaključao u kuhinju, puštao muziku i radio tokom cijele noći. Istraživao okuse, teksture i tako dalje.
Švajcarska, pa i Belgija, nadaleko su čuvene po svojim čokoladama. Jeste li saglasni da su čokolade iz tih zemalja najbolje ili nam preporučujete da probamo i neke druge?
– Treba znati da čak i u Švajcarskoj proizvode jeftine čokolade! Istina je da imaju i jedne od najboljih u svijetu, ali kvalitet zavisi od proizvođača. Ustvari, najvažnije je odakle potječe kakao. Iz koje zemlje, s koje plantaže i koliko je godina bila rodna. Naravno, bitna je i vrsta kakaa. Sve je to malo komplikovano. O tome bismo mogli govoriti cijeli dan. Ukratko, kakaovac je, ustvari, kao vinova loza. Ako je dobra godina, onda je dobro vino. Isto je i s kvalitetom čokolade.
Koja je Vaša najdraža čokolada i zašto?
– Sigurno da, ako govorimo o čokoladi, govorimo o tamnoj čokoladi. Volim i mliječnu. Bijelu ne toliko, a i teško je napraviti dobru bijelu čokoladu. Najviše radim s tamnom čokoladom, jer ona ima i najbolji okus. A okus čokolade zavisi od procenta kakaa koji sadrži u sebi. Volim tamnu, kiselu čokoladu, jer je dobra, kvalitetna i uopće nije gorka, nego je zapravo jako fina i malo kisela. To je čokolada od Criollo kakao plodova, koje je teško nabaviti jer su stvarno rijetki i skupi.
Radite li samo s čistom čokoladom ili je kombinirate s nekim drugim namirnicama ili, možda, s nekim jelima (slanim), kojim?
– Tokom svoje karijere čokoladu sam već kombinovao s gotovo svim jestivim stvarima. Meni je odlična tamna čokolada uz goveđe meso, onako kako je jedu Meksikanci već vijekovima.
Na koji svoj desert ste bili najponosniji i zašto?
– Ne znam. Nisam siguran u ovaj odgovor jer je bilo zaista mnogo slastica do sada. Možda bih mogao izdvojiti svoj čokoladni puding, koji sam napravio za mamu kada sam imao sedam ili manje godina.
Desi li Vam se danas da Vam neki čokoladni desert ne uspije?
– Teško, ali ipak se desi, jer svakog puta volim eksperimentisati… Uvijek tražim nove oblike, i dalje granice dosadašnjh učinaka.
Šta bismo svi trebali znati kada je riječ o čokoladi?
– Prava čokolada ima masnoće samo onoliko koliko je ima kakao puter u sebi. To je najbitnije. Ako su u čokoladi prisutne još i biljne masnoće, onda jedete jeftinu čokoladu. To posmatrajte na deklaraciji jer ostale bitne stvari deklaracija ne sadrži. Recimo bitno je od kakvog kakaa je čokolada napravljena i koliko ima kakao putera u sebi. Što ga više sadrži, to je bolja, ali to su sve stvari koje ne možete uvijek pronaći na deklaracijama. Ako ipak želite jesti kvalitetnu čokoladu, onda ćete za nju dati više novca, jer ona bolja je u suštini i skuplja.
Volite li više raditi s bijelom ili crnom čokoladom?
– Tamnom, i ne crnom.
S obzirom na to da je vrijeme praznika i da su mnoge naše domaćice u dilemi šta spremiti za desert, zamolit ću Vas da nam otkrijete neki svoj čokoladni (ne baš puno komplikovani) recept?
-Evo recept za čokoladnu tortu… uživajte!
U posudu sastavite:
860 g putera
860 g ekstra tamne čokolade
360 g smeđeg šećera u prahu
80 g vrhnja za kuhanje
Malo vanilin šećera
Posebno umutite 16 komada jaja.
Prilikom topljenja čokolade i putera morate biti posebno pažljivi kako se masa ne bi priljepila za dno. Preporučujem da prvo stavite puter u posudu, a zatim sve ostalo. Miješajte lagano na maksimalnih 65 stepeni.
PRIPREMA:
Rastopite puter i čokoladu, dodajte šećer te miješajte dok se šećer ne otopi. Posebno umutite jaja i pažljivo dodajte čokoladnu masu, te miješajte dok masa ne postane homogena. Dobijenom masom punite kalupe za tortu i pecite 40 minuta na temperaturi od 180 ° C. Ostavite da se ohladi a zatim izvadite iz kalupa. Najbolje je ostaviti jednu noć u frižideru.