Studije su pokazale kako svaki Nijemac godišnje baci preko 80 kilograma hrane. Oko 60% bačene hrane otpada na kućanstva (22 milijarde eura vrijednosti!), slijede tržnice s oko 20% te restorani i kafići sa 17%. Više od pola toga i dalje je pogodno za konzumaciju, stoga se krenulo u realizaciju projekata koji bi te brojke trebali prepoloviti do 2025., po mogućnosti i prije.
Jedan od projekata je Foodsharing.de, internet platforma koja pojedincima, trgovcima i proizvođačima daje mogućnost da ponude ili skupljaju višak hrane potpuno besplatno. Koncept je jednostavan – ljudi dijele hranu, sa samo jednim pravilom: ne dijeli ono što ne bi i sam pojeo. Ovaj se projekt do sad raširio u brojnim njemačkim gradovima, ali i Austriji, Švicarskoj, Izraelu, Meksiku i Velikoj Britaniji. Deseci tona hrane koji su se tako spasili otišli su voljnima sudjelovanja u projektu, kako onima u financijskim problemima, tako i onima s normalnim primanjima koji ne vide poantu trošenja novca na ono što mogu davati i primati na ovaj način. U sve su se osim građana-pojedinaca uključile pekare, dućani i hoteli, koji doniraju viškove i ostatke, a platforma uključuje i sistem ocjenjivanja primljenih namirnica.
Vjerojatno ste naletjeli na članke kako u pojedinim američkim gradovima legislativno otežu distribuciju hrane, pa čak i hapse one koji hrane beskućnike. Postoje srećom ljudi koji se bore protiv toga, kao i oni koji rade na mogućim rješenjima. Leftoverswap je naprimjer aplikacija koja želi olakšati dijeljenje ostataka hrane. Cropmobster nudi mogućnost farmerima i uzgajivačima da potražuju, razmjenjuju i prodaju svoje proizvode, alate, pa čak i raspisuju poslove. Na ovaj se način nekima od njih pomaže da ostanu u poslu, drugi stavljaju na raspolaganje svoje viškove koje volonteri mogu pokupiti i odnijeti u neku humanitarno udruženje. Platforma ima mogućnost obavještavanja kada se radi o hrani kojoj će uskoro isteći rok trajanja; na sve se načine nastoji izbjeći propadanje.
Možda se nekome ideja dijeljenja ostataka hrane gadi, isto kao što mnogi zaziru od koncepta dijeljenja soba koje promovira Airbnb. Pa ipak, Airbnb je dobrano protresao industriju iznajmljivanja smještaja, a foodsharing je jedan od globalno rastućih trendova. Razlika je u tome što se kod hrane sigurno neće povezati međusobno previše udaljeni ljudi, već oni iz bliže zajednice i upravo je to jedna od poanti – zbližavanje ljudi koji čine tu zajednicu.
Mogli bismo i mi imati jedan uređen model, koji bi koristio i trgovcima i građanima, svakako bi bio bolje rješenje od bacanja hrane. Prvi korak k tome moraju napraviti nadležne institucije, a onda je izgledna i kakva domaća foodsharing platforma. Voljnih i kreativnih ljudi nam barem ne fali.
Tekst presen s komacore.wordpress.com/preko Poslovni puls