Kultni naslovi za literarne geekove

Piše: Redakcija

Svake godine u brojnim se objavljenim knjigama može pronaći mnogo zanimljivih naslova koji su na neki način izvan književnog mainstreama, možda jer su ih objavili mali izdavači ili jer se tiču vrlo specifične tematike, što ne znači da za njih nema publike. Dapače, obožavatelji kultnih knjiga znaju biti mnogo vatreniji od onih koji se drže kanona i općeprihvaćenih klasika pa će se možda i u ovih deset knjiga naći neka koja će svojem budućem čitatelju očarati maštom.

Tematika izbora deset kultnih naslova koji su se pojavili u ovdašnjim knjižarama u 2014. raznolika je – od detektivskog romana preko erotike iz pera porno zvijezde pa sve do publicističkim manifesta o gadgetima i priča o cyberpunku, od francuske filozofije do američko-bosanske autobiografske esejistike.

‘Knjiga mojih života’ Aleksandar Hemon

Jedan od najboljih suvremenih bosansko-hercegovačkih i američkih pisaca Aleksandar Hemon objavio je svoju prvu nefikcijsku knjigu, koja čitatelju kroz fantastičnu esejistisku otkriva ko je zapravo Hemon. Život Aleksandra Hemona započinju u Sarajevu; mladenački i studentski život nastavlja se u više-manje generičkoj pankerskoj buntovnosti, pokušajima provokacije sistema američkom muzikom, amaterskom poezijom i entuzijastičnim novinarstvom. Zatim, zatekavši se slučajno u Chicagu, izdaleka promatra kako u Sarajevu izbija rat i grad završava pod opsadom. ‘Knjiga mojih života’ pokazuje još jednom zašto je Hemon dobio poznatu stipendiju za genijalce fondacije McArthur.

Detektivske priče o Maxu Carradosu’ Ernest Bramah

Napokon imamo hrvatski prijevod priča o Maxu Carradosu, slijepom detektivu koji u pratnji svoga prijatelja Louisa Carlylea i odanoga sluge Parkinsona na briljantan, ali i pomalo čudnovat način rješava zagonetne slučajeve. Njihov tvorac, engleski pisac detektivske proze Ernest Bramah čitatelja zabavlja maštovitim zapletima, neočekivanim obratima te galerijom zanimljivih i dobro portretiranih likova s kojima se glavni junaci susreću.

U vrijeme pomodnog obožavanja skandinavskog krimića, Max Carrados može biti dobrodošao protulijek, klasični engleski krimić with a twist, u kojemu autor Bramah nizom pojedinosti uspijeva dočarati djelić engleske svakodnevice uoči Prvoga svjetskog rata. Carradosova ‘nadnaravna’ sposobnost opažanja i snalaženje u nemogućim situacijama, njegova dovitljivost i humor u stilu dr. Housea, pričama daju posebnu draž.

‘Sve o muzici’ David Byrne

‘Sve o muzici’ maestralno je djelo Davida Byrnea kojim slavi temu kojoj je posvetio svoj život – muziku. U njemu ovaj uvijek zanimljiv i inovativan umjetnik govori o načinu na koji glazbu oblikuju vrijeme i mjesto te kako je tehnologija za snimanje muzike zauvijek promijenila odnos prema sviranju, izvođenju i slušanju muzike. Kao istoričar i antropolog, sociolog i zabavljač, u potrazi je za modelima i obrascima te nam pokazuje kako su oni utjecali na njegov rad tokom godina provedenih s bendom Talking Heads. ‘Sve o muzici’ jedna je od onih dragocjenih knjiga o muzici koje omogućavaju razumijevanje unutarnjosti kreativnog procesa stvaranja muzike i njezine recepcije. Knjiga koju je jedino mogao napisati muzičar.

‘Adolescenti trogloditi’ Emmanuelle Pagano

Roman francuske spisateljice Emmanuelle Pagano otvara i dalje tabuiziranu temu transrodnosti, onoga T iz poznate kratice LGBT. ‘Adolescenti trogloditi’ emotivna je priča o životu transrodne osobe u kojoj se čitatelj polako počinje pitati ko priča priču i koju priču tačno. Autorica nas zbunjuje, manipulira slaganjima muškog i ženskog roda ne bi li što vjernije dočarala užas pred nemogućnošću da se bude ono što nam je suđeno: muškarac ili žena. ‘Ovo je proza koja izaziva temperatiru. Drhtavicu. Proza je to koja nas potresa ponajprije zbog vještine kojom autorica vlada jezikom: oštrim poput klime i neumoljivim, a istovremeno istančano poetičnim’, napisali su književni kritičari.

Klub Juliette’ Sasha Grey

‘Pedeset nijansi sive’ E. L. James pokazale su koliko je tržište za erotske ljubavne romane, kojim doduše većinom dominiraju sredovječne čitateljica pristalih građanskih egzistencija, majke i vjerne supruge, koje svoje fantazije pretvaraju u zapaljivu prozu. Ono što nudi knjiga ‘Klub Juliette’ je pak posve drugačije, jer dolazi od osobe kojoj je seks karijera, porno zvijezde Sashe Grey. Ona se već uspješno okušala i u umjetničkim filmovima, primjerice sa Stevenom Soderberghom, a sada je i napisala vrući, seksom ispunjeni roman ‘Klub Juliette’. Glavna je junakinja Sashe Grey studentica filmske umjetnosti Catherine, tek nedavno probuđene seksualnosti, uvučena u tajni klub u kojem se sastaju najmoćniji ljudi svijeta da bi istraživali svoje najdublje, često najmračnije seksualne maštarije.

‘Dnevnik korote : 26. oktobra 1977. – 15. septembra 1979.’ Roland Barthes

Dan nakon majčine smrti, 25. oktobra 1977., Roland Barthes započinje voditi ‘Dnevnik korote’. Dok vodi ‘Dnevnik’, Barthes priprema predavanja o Neutralnome, piše ‘Svijetlu komoru’, sastavlja nekoliko stranica za planirano djelo ‘Vita Nova’ i osmišljava kolegij ‘Priprema romana’.

Objavljen posthumno, ‘Dnevnik korote’ istovremeno je i intimistički zapis i zbirka fragmenata o figurama boli i žalovanja, gubitka i sjećanja na bliske osobe, odlaska i metafizičkog prijelaza, predstavljajući nam iznova Barthesa kao pisca velike senzibiliziranosti za društveno i kulturno kodirane životne rituale. To je knjiga u kojoj nam vrhunski intelektualac skoro pa uživo prenosi svoj misaoni proces i preokupacije, što nudi jedinstven uvid u nastanak ideja.

‘Samac’ Christopher Isherwood

Vrhunski roman gej literature, koji je slavni dizajner Tom Ford pretvorio u hvaljeni i vizualno raskošan film s Colinom Firthom. ‘Samac’ je izniman roman koji se bavi ljudskom nutrinom, ljubavlju i boli koju njezin gubitak izaziva. To je psihološki slojevit portret sredovječnog intelektualca koji je ujedno i homoseksualac u društvu koje takvu orijentaciju većinski osuđuje, čak i kada je tolerira. Roman ‘Samac’ autora Christophera Isherwooda iz 1964. prati tok jednog dana: George Falconer prije osam mjeseci izgubio partnera Jima u automobilskoj nesreći. Budi se jedno jutro siguran u odluku kako ne može više živjeti bez njega. Isherwood – autor kultnog ‘Oproštaja s Berlinom’ prema kojemu je snimljen ‘Cabaret’ – nikad nije bio tako dobar kao u ‘Samcu’.

‘Čovjek iz podruma’ Nihad Hasanović

Odličan, ali nažalost nedovoljno primijećen roman ‘Čovjek iz podruma’ Nihada Hasanovića. Radnja romana događa se u Bihaću nakon rata u Bosni. Vrijeme jest mirnodopsko, svakodnevni život teče dalje, čak su i sjećanja na rat pomalo izblijedjela, ali neka teška ratna energija i dalje kola u dušama ljudi. Riječ je o svojevrsnom trileru, s naglaskom na cyberpunku, to jest na sprezi između čovjeka i kompjutora.

Ovom knjigom se Hasanović, nakon odličnog prvijenca ‘O roštilju i raznim smetnjama (ili kako rat ne zaboravlja svoje đake)’, dokazao kao jedan od najzanimljivijih suvremenih bh. pisaca.

‘Kraj muškaraca i uspon žena’ Hanna Rosin

Od samog početka čovječanstva muškarci su bili dominantan spol, no ta se dominacija temeljila gotovo isključivo na njihovoj veličini i snazi. Posljednjih nekoliko desetljeća tržište rada velikim je dijelom postalo nezainteresirano za veličinu i snagu, a otada u mnogim segmentima radne snage muškarci više nisu u prednosti. Tehnologija je počela raditi protiv muškaraca učinivši zastarjelima neka od zanimanja za koja je potrebna fizička snaga, a sve je više na cijeni ono što ekonomisti nazivaju ‘komunikacijskim vještinama’.

Američka autorica Hanna Rosin otkriva kako je uopće došlo do kraja ere dominacije muškaraca te kako se radikalna promjena muško-ženskih uloga kojoj svjedočimo posljednjih desetljeća odražava na seks, brak, posao, obitelj i društvo.

‘Vi niste gadget: Manifest’ Jaron Lanier

U epohi koja je obilježena iPhoneom, androidima, pametnim telefonima, tabletima i sličnim uređajima, koji se pomoću agresivnog marketinga fetišiziraju u dragocjene predmete, dobro je podsjetiti se da bi možda trebalo i moglo drugačije. Umjesto da računala i internet budu moćna sredstva za učenje, autor Jaron Lanier – inače umjetnik i informatički veteran iz Silicijske doline – smatra da oni svoje korisnike sve više pretvaraju u gomilu otuđenih, anonimnih jedinki ugrađenih u golemi, sveobuhvatni um-košnicu, nalik na čudovišni koncept iz znanstvenofantastičnih priča, za koji danas ne vrijede ni moralni ni građanski zakoni. Ljudi konzumacijom interneta, a naročito društvenih mreža, počeli su zanemarivati.
‘Vi niste gadget: Manifest’ Jaron Lanier

U epohi koja je obilježena iPhoneom, androidima, pametnim telefonima, tabletima i sličnim uređajima, koji se pomoću agresivnog marketinga fetišiziraju u dragocjene predmete, dobro je podsjetiti se da bi možda trebalo i moglo drugačije. Umjesto da računala i internet budu moćna sredstva za učenje, autor Jaron Lanier – inače umjetnik i informatički veteran iz Silicijske doline – smatra da oni svoje korisnike sve više pretvaraju u gomilu otuđenih, anonimnih jedinki ugrađenih u golemi, sveobuhvatni um-košnicu, nalik na čudovišni koncept iz znanstvenofantastičnih priča, za koji danas ne vrijede ni moralni ni građanski zakoni. Ljudi konzumacijom interneta, a naročito društvenih mreža, počeli su zanemarivati sebe u realnoj verziji te se prilagođavaju umjetno dizajniranom digitalnom modelu sebe.

Izvor: Tportal

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti