Novosti

I muškarci nose suknje: Historija kilta i njegov kulturološki značaj

Kroz historiju, vječita debata vrti se oko toga da li je kilt škotskog ili irskog porijekla. Ipak, istraživanja su pokazala da se više vezuje za Škotsku, s obzirom da su tamo u XVI vijeku muškarci i dječaci nosili plisirane suknje zvane – kilt. Napravljeni su uglavnom od vune, i sa različitim tartanima, iliti paternima koji predstavlja određeno pleme, to jest definišu kom se klanu pripada.

Kilt je danas poznat kao nacionalno blago i zaštitni dress code Škotlanđana. On je simbol patriotizma i identiteta cijele nacije, jer iznad svega ima duboke historijske korijene. Ali, nije uvijek bilo tako. Nekada su kiltovi predstavljali način odjevanja divljaka i pobunjenika. Sama riječ kilt potiče od istoimene riječi škotskog porijekla, koja označava odijelo priljubljeno uz tijelo. Međutim, Britanici tvrde da riječ zapravo potiče iz skandinavskog jezika, i vezuje se za izraz kjalta, koji znači naborano iliti plisirano.

Veliki kilt je naziv prvog kilta koji se pojavio u XVI vijeku, iz prostog razloga što nije bio samo u formi suknje, već je pokrivao i gornji dio tijela. Taj gornji dio kilta služio je kao ogrtač, koji ne samo da je prekrivao grudi i ramena, već je mogao i da se prebaci preko glave, kao kapuljače. Ovakav kilt dozvoljavao je maksimalnu slobodu pokreta, i pružao neophodnu toplotu i zaštitu od surovih vremenskih uslova.

Ono što danas nazivamo mali kilt, pojavilo se početkom XVIII vijka, i kao što sama riječ govori, gornji dio je izostavljen iz ovog dizajna. Nosila se isključivo suknja, a pošto je bila dio vojničke uniforme u britanskoj armiji, kasnije je prihvaćena i od strane stanovništva, gdje se zadržala i do danas.

Primijetili smo da je većina kiltova poznata po izražajnim bojama i kvadratnim dezenima, ili po prepoznatljivim tartanima. Nekada, nije svako bio u mogućnosti da sebi priušti skup i lijepo dizajniran kilt, jer je izbor zavisio od staleža i bogatstva osobe koja bi ga nosila. Kilt je predstavljao formu svakodnevnog oblačenja, za razliku od onog koji se nosi danas, a koji podrazumijeva nošenje isključivo u obrednim i formalnim prilikama.

Osim škotskog kilta, tu je još i irski kilt, koga nose gajdaši. Postoji tip kilta koji nose djevojčice, kao dio školske uniforme. Ostale keltske nacije imaju svoje kiltove, pa tako postoje velški i korniški tip. Izrađeni su uglavnom od kepera i vune, a njihov dizajn, označava dugovijekovnu pripadnost određenoj porodici, klanu, organizaciji i zemlji porekla.