Nagle promjene temperature najviše osjećaju hronični bolesnici i stariji ljudi. Kod hroničnih bolesnika simptomi bolesti vjerovatno će se pojačati pa će tako oni s reumatoidnim artritisom osjećati jače bolove, a oni s astmom imati većih problema s disanjem. Razlog je promjena u atmosferskom pritisku.
Kod naglih promjena vremena srčani bolesnici moraju biti na posebnom oprezu. Zbog naglog pada temperature ljudi koji imaju problema s pritiskom, ali i srčanih problema, ne bi se trebali izlagati prevelikim naporima niti teškom fizičkom radu, a obavezno moraju redovno uzimati terapiju. Kod naglih promjena temperature raste i broj akutnih infarkta.
Pošteđeni nisu ni oni koji pate od čestih migrena i glavobolja te dijabetičari. Padom temperature krv se zgušnjava pa je teže pratiti promjene u razini šećera u krvi.
Osjećaj mučnine, vrtoglavice, glavobolje, umora i opće slabosti usko je vezan uz nagle promjene vremena. Stručnjaci nagađaju da je razlog tome puno provedenog vremena u zatvorenim prostorima, zbog čega je sposobnost aklimatizacije tijela smanjena.
Hladni zrak sužava bronhe i otežava disanje
Udisanjem hladnog zraka dolazi do fizičke promjene prilikom koje se bronhi u plućima sužavaju i otežavaju disanje. Za astmatičare takva reakcija može biti opasna i izazvati bronhitis, stoga je preporučljivo uzimati propisanu terapiju kao prevenciju te pratiti stanje i tok astme te se inhalirati po potrebi.
Toplo vrijeme zaslužno za veći broj dječaka
U toplijim godinama i na višim temperaturama veća je šansa da će majka začeti dječaka, dok će hladnije vrijeme vjerovatnije donijeti djevojčicu, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Biology Letters. Temperaturni porast od jednog stepena kroz dvije godine rezultira rođenjem jedan posto više muške djece godišnje.
Zahvaljujući ovom istraživanju dokazano je kako uticaj globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena ima i veliki uticaj na cjelokupnu populaciju te se očekuje povećan broj muške djece zahvaljujućim vrućinama.