Kad god imamo neki problem, kad nas sustignu brojne obaveze sa kojima ne znamo kako možemo da izađemo na kraj, kada smo neraspoloženi, ponekad utjehu tražimo u hrani, pa “zatrpavamo” organizam raznim grickalicama koje su nam u vidokrugu i na dohvat ruke, piše Avaz.ba.
Male promjene u ishrani i svakodnevno hodanje barem pola sata mogu da dovedu do poželjnih promjena u zdravstvenom stanju i postizanju osjećanja zdravstvenog blagostanja ili well-being- a.
U vrijeme praznika uglavnom smo bili euforični, a kada je prošla “sezona” dočeka Nove godine, obilježavanja Božića, sa ogromnom količinom hrane koja nam je bila na meniju, shvatili smo da smo zagazili u februar sa viškom kilograma i navikom da utjehu za sve ono što nas muči i dalje pronalazimo u omiljenim namirnicama.
Profesorica dr Budimka Novaković, dijetoterapeut sa Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, pojašnjava da je uobičajeno da su praznici obilježeni velikom količinom hrane i pića, a praznici su tokom zime smjenjuju jedan za drugim. Kod nekih ljudi zbog konzumiranja velike količine hrane dolazi do pogoršanja zdravstvenog stanja već postojećih bolesti, a kod nekih do povećanja tjelesne mase.
– Kada ustanovimo šta se to desilo i kada prođe euforija, počinjemo da budemo pomalo zabrinuti, a ponekad i nesretni. Bilo bi dobro da pokušamo da hranu koja nam je ostala od praznika podijelimo ljudima kojima je potrebna što je humano i hrišćanski ili da je stavimo u zamrzivač i sačuvamo za neki drugi događaj – istakla je dr Novaković i dodala:
– Poslijepraznični period je pravo vrijeme da se koristi jedan drugačiji način ishrane, koji će se zasnivati na velikoj količini sirovog povrća, nešto manjoj količini voća, još manjoj količini mršavog mesa, koje je spremljeno bez prženja na ulju i pečenja. Tokom dana konzumirati dvije šolje niskomasnih kiselomliječnih proizvoda. Bitno je konzumirati dovoljnu količinu tečnosti. Veoma je važno je da se hrana dodatno ne dosoljava.
Cilj – postići well-being
Ukoliko se posluša predloženi savjet za ishranu, većina osoba će reći da se osjeća fizički i mentalno “lakše”, da su brži i mnogo efikasniji na poslu, da su boljeg raspoloženja. Drugim riječima, predloženi način ishrane može pomoći da se ponovo postigne zdravstveno blagostanje ili well-being.
Profesorica Novaković naglašava da upravo male promjene u ishrani i svakodnevno hodanje barem pola sata mogu da dovedu do poželjnih promjena u zdravstvenom stanju i postizanju osjećanja well-being- a.
Svaka osoba ima posebne potrebe i potrebno joj je posvetiti vrijeme da bi se napravio personalizovan nutritivni program koji će i te kako doprinijeti osjećanju blagostanja.
Potražiti pomoć dijetoterapeuta
Činjenica je da je način života u 21. vijeku prepun mentalnih napetosti, da se uglavnom odvija u zatvorenom prostoru uz nedovoljnu fizičku aktivnost, da je praćen ogromnom ponudom hrane različite energetske gustine i različite nutritivne vrijednosti te nutritivna terapija treba da rješava mnogobrojne rizike za zdravlje i ne može se govoriti o jedinstvenim nutritivnim preporukama.
– Zato je važno da svaka osoba potraži pomoć ljekara dijetoterapeuta kako bi dobila savjete i preporuke o tome šta treba da promijeni u svom načinu ishrane radi dostizanja sopstvenog blagostanja – zaključuje dr Novaković.
Raspoloženje se može popraviti i u druženju sa dragim ljudima, šetnji u prirodi sa porodicom, odlaskom u kino ili pozorište, čitanjem neke dobre knjige, vježbanjem u prirodi i bit ćemo radosni što ćemo moći da”potrošimo” nagomilane kalorije.